„Mađarska osuđuje rusku vojnu agresiju i u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama i priznaje pravo Ukrajine na samoodbranu“, navodi se u dokumentu koji je potpisao Mađar.

U istom tekstu ide se još dalje.

„Ponašanje Rusije predstavlja pretnju Mađarskoj, Evropi i globalnom poretku, a takođe dovodi u ozbiljnu opasnost mađarsku manjinu koja živi u Zakarpatju“, navodi se u smernicama nove vlade.

Prvi put Budimpešta ovako govori o Moskvi

Dokument je pripremljen kao zvanično uputstvo mađarskoj delegaciji za 81. zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i objavljen je u mađarskom Službenom glasniku.

Budimpešta u njemu istovremeno podržava pokretanje pregovora koji bi doveli do održivog mira i dugoročnih bezbednosnih garancija, ali više ne koristi formulacije karakteristične za prethodnu vladu, koja je godinama izbegavala da Rusiju direktno definiše kao bezbednosnu pretnju.

Promena je utoliko veća što je Viktor Orban tokom svojih 16 godina na vlasti izgradio najbliže odnose sa Moskvom među liderima Evropske unije. Njegova vlada više puta je kočila ili ublažavala evropske sankcije Rusiji, sukobljavala se sa Kijevom i blokirala pojedine odluke EU o Ukrajini.

Sve se promenilo posle parlamentarnih izbora 12. aprila.

Stranka Tisa Petera Mađara odnela je ubedljivu pobedu i osvojila 141 od ukupno 199 mesta u mađarskom parlamentu, čime je dobila dvotrećinsku većinu. Orbanova koalicija Fides-KDNP pala je na 52 mandata, a Mađar je 9. maja položio zakletvu i okončao 16 godina neprekidne Orbanove vlasti.

Otkočeni pregovori Ukrajine sa EU

Promena prema Ukrajini počela je gotovo odmah.

Nova vlast u Budimpešti odustala je od Orbanove blokade otvaranja konkretnih pregovaračkih poglavlja za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji. EU i Ukrajina su 15. juna otvorile prvi pregovarački klaster, koji obuhvata vladavinu prava, osnovna prava, demokratske institucije, javnu upravu i ekonomske kriterijume.

Mađarova vlada je kroz direktne pregovore sa Kijevom rešila i većinu ranijih bilateralnih sporova, uključujući pitanja prava mađarske manjine u Zakarpatju.

Ipak, to ne znači da je Budimpešta prihvatila sve zahteve Kijeva.

Mađarska i dalje odbija da šalje oružje Ukrajini, a Mađar se protivi i ubrzanom prijemu te zemlje u Evropsku uniju. Na njegov zahtev iz zaključaka jednog od junskih sastanaka Evropskog saveta izbačena je formulacija o ubrzavanju ukrajinskog pristupnog procesa.

Nova politika Budimpešte zato nije potpuni prelazak na pozicije Kijeva, već ozbiljna promena odnosa prema Moskvi: Mađarska više ne blokira sam proces približavanja Ukrajine Evropskoj uniji i sada prvi put u zvaničnom državnom dokumentu Rusiju otvoreno definiše kao bezbednosnu pretnju.

Za Moskvu je to posebno značajno jer takva formulacija dolazi upravo iz Budimpešte – prestonice koja je tokom Orbanove ere godinama bila najproblematičnija tačka za evropski konsenzus o Rusiji.