Nakon pobede na izborima prošle godine, nemački kancelar Fridrih Merc izuzeo je troškove za odbranu iz strogih pravila o zaduživanju i najavio ambiciozan cilj – da Bundesver postane najjača vojska u Evropi.

Berlin je za potrebe odbrane u narednih pet godina predvideo više od 700 milijardi evra, što je privuklo pažnju najvećih svetskih proizvođača naoružanja i vojne opreme.

Vojni giganti hrle u Nemačku

Tokom protekle godine više međunarodnih kompanija otvorilo je predstavništva u Nemačkoj. Među njima su norveški proizvođač vazduhoplovne i odbrambene opreme „Kongsberg“, finski startap „Ajsaj“, koji se bavi satelitskim izviđanjem, kao i južnokorejski odbrambeni gigant „Hanva aerospejs“.

Australijska kompanija „Elektro optik sistems“, proizvođač visokopreciznih borbenih lasera, planira čak da preseli svoje sedište iz Kanbere u Evropu.

„Sav značajniji budući rast odbrambenih budžeta dogodiće se u Evropi – iz geopolitičkih razloga“, izjavio je generalni direktor kompanije Andreas Šver.

On je naveo da je kompanija čvrsto rešena da sedište preseli u centralnu Evropu, a da su Nemačka i Holandija trenutno najverovatniji kandidati.

I „Hanva grupa“ vidi Nemačku kao ključno tržište. Direktor za globalnu strategiju Aleks Vong objasnio je da je kompanija otvorila kancelariju u Nemačkoj jer obim poslovnih mogućnosti zahteva stalno prisustvo i angažovanje stručnjaka koji dobro poznaju nemačko odbrambeno tržište.

Prema njegovim rečima, kompanije sve više žele lokalno prisustvo jer vlade nastoje da povećaju domaću proizvodnju i smanje rizik da sukobi ili geopolitičke tenzije ugroze pristup ključnim vrstama naoružanja.

Rajnmetal sklapa poslove sa svetskim kompanijama

Nemački odbrambeni gigant „Rajnmetal“ u međuvremenu je sklopio čitav niz sporazuma sa međunarodnim kompanijama.

Planirana je proizvodnja jeftinijih krstarećih raketa u saradnji sa holandskim startapom „Destinus“, kao i razvoj sistema PVO srednjeg i velikog dometa sa južnokorejskom kompanijom „LIG difens end aerospejs“.

„Rajnmetal“ je uspostavio partnerstvo i sa američkim dobavljačem satelitskih snimaka „Vantor“, dok sa australijskim ogrankom „Boinga“ radi na razvoju bespilotnog borbenog aviona za nemačko ratno vazduhoplovstvo.

Da li Nemačka postaje novi hegemon Evrope?

Razmere nemačkog vojnog ulaganja već izazivaju pitanja o budućem odnosu snaga na kontinentu.

Nemačka je prošle godine za odbranu izdvojila više novca od bilo koje druge evropske države u apsolutnom iznosu, dok se očekuje da će njeni godišnji vojni rashodi do 2029. godine dostići 189 milijardi dolara – više nego trostruko u odnosu na 2022. godinu.

Ukoliko Berlin nastavi ovim tempom, Nemačka bi do 2030. godine mogla da postane dominantna vojna sila Evrope.

Iako nemačke vlasti poručuju da će rastuću vojnu moć koristiti u interesu cele Evrope, njeno ponovno naoružavanje već izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim prestonicama, pre svega u Francuskoj i Poljskoj.

Strahuje se da bi naglo jačanje nemačke vojske, ukoliko ne bude čvrsto integrisano u šire evropske odbrambene strukture, moglo da produbi podele i nepoverenje unutar Evrope.

Moskva upozorava na militarizaciju Evrope

Kremlj je ranije ocenio da se Evropska unija transformiše u vojno-političko-ekonomski blok i upozorio na ogromna sredstva koja evropske države ulažu u militarizaciju svojih ekonomija.

U Moskvi su poručili da Rusija proces ubrzanog naoružavanja Evrope uzima u obzir i da će biti prinuđena da preduzme dodatne mere kako bi garantovala sopstvenu bezbednost.

Nemačka tako ulazi u jednu od najvećih transformacija svoje vojne politike u modernoj istoriji – dok 700 milijardi evra planiranih za odbranu već privlači vojne kompanije iz celog sveta i menja odnos snaga u Evropi.