Prema navodima lista, plan je uključivao kontakte izraelskih obaveštajnih službi sa Ahmadinedžadom, koji je tokom predsedničkog mandata od 2005. do 2013. godine važio za jednog od najtvrđih političara u Iranu, poznatog po protivljenju Izraelu i podršci ubrzanju iranskog nuklearnog programa. 

Kako navodi NYT, kontakti sa Ahmadinedžadom navodno su počeli nakon što je napustio predsedničku funkciju, a izraelske službe su ga, prema tvrdnjama izvora lista, posmatrale kao osobu koja bi u određenim okolnostima mogla da odigra ulogu u političkim promenama u Iranu.

Poseta Budimpešti

Prema tim navodima, jedan od ključnih trenutaka u uspostavljanju kontakata bila je poseta Ahmadinedžada Budimpešti 2024. godine, kada je pozvan na konferenciju o klimatskim promenama, gde je, prema navodima američkih i iranskih zvaničnika, trebalo da se sastane sa izraelskim obaveštajcima.

Prema pisanju lista, tadašnji direktor izraelske obaveštajne službe Mosad David Barnea navodno je iste godine putovao u Budimpeštu kako bi se lično sastao sa Ahmadinedžadom, nakon čega je Mosad obavestio američku Centralnu obaveštajnu agenciju (CIA) o kontaktima sa bivšim iranskim predsednikom. 

Njujork tajms navodi da je Ahmadinedžadova poseta Budimpešti 2024. godine, kao i još jedna poseta naredne godine, bila deo višegodišnjeg napora izraelskih službi da sa njim uspostave odnos.

Ahmadinedžad je tokom vlasti bio poznat po oštroj antiizraelskoj retorici, negiranju Holokausta i politici koja je izazivala međunarodne kritike zbog iranskog nuklearnog programa.

Nakon odlaska sa funkcije, međutim, ublažio je javne stavove i pokušavao da se predstavi kao umereniji političar, navodi list. Prema navodima lista, operacija je doživela vrhunac krajem februara, tokom prvih dana američko-izraelskog napada na Iran, kada je navodno pokušano da Ahmadinedžad bude izmešten iz Teherana, gde je bio pod nadzorom iranskih bezbednosnih službi. Navodi se da je izraelski vazdušni napad 28. februara pogodio objekat povezan sa njegovim obezbeđenjem, nakon čega je Ahmadinedžad, prema tvrdnjama četvorice visokih iranskih zvaničnika, prebačen automobilom na tajnu lokaciju u Iranu.

Američki i iranski zvaničnici upoznati sa operacijom tvrdili su da su vozilom upravljali pripadnici Mosada, a prema istim navodima, Ahmadinedžad je kasnije napustio tu lokaciju, ali okolnosti njegovog odlaska nisu poznate.

Prema tvrdnjama izvora, Ahmadinedžad je bio nezadovoljan načinom na koji je izvedena akcija spasavanja i navodno je izgubio poverenje u plan njegovog povratka na vlast. Njegov trenutni status je nejasan, dok su iranski zvaničnici naveli da se nalazi pod kontrolom obaveštajnog odeljenja iranske Islamske revolucionarne garde i da je stavljen u kućni pritvor nakon što su iranske vlasti otkrile deo njegovih kontakata sa Izraelom.

Tajni plan

Navodi se i da je širi plan promene vlasti uključivao i druge elemente, među kojima naoružavanje i obuku iranskih kurdskih opozicionih snaga sa sedištem u severnom Iraku, sa ciljem da pređu u zapadni Iran i zauzmu teritoriju, ali da ti planovi nisu sprovedeni.

Bivši šef obaveštajne službe izraelskih odbrambenih snaga Tamir Hajman rekao je ranije da je plan podrazumevao "niz veoma posebnih operacija" i da je Ahmadinedžad bio deo tog koncepta. Ahmadinedžadov bivši savetnik Abdolreza Davari ocenio je, prema navodima lista, da motiv bivšeg predsednika nije bio novac, već povratak političkoj moći. Ljudi bliski bivšem predsedniku tvrde da se on razočarao u sistem Islamske Republike nakon što mu je tri puta onemogućeno da se kandiduje za predsednika i da je zaključio da se do vlasti ne može vratiti dok postojeće strukture ostanu nepromenjene.

Prema tim navodima, Ahmadinedžad je smatrao da bi u slučaju promene vlasti stranci mogli da podrže opozicionu ličnost koja ne poznaje Iran, što bi moglo dodatno da destabilizuje zemlju. Prema navodima izraelskih zvaničnika citiranih u tekstu, izraelske službe su pažljivo pratile pogoršanje odnosa između Ahmadinedžada i iranskog rukovodstva, naročito njegove sukobe sa pokojnim ajatolahom Alijem Hamneijem i drugim visokim zvaničnicima.

Iranske obaveštajne službe su, prema navodima izvora lista, počele detaljniju istragu njegovih aktivnosti nakon što je 2017. godine počeo da šalje javna pisma američkom predsedniku Donaldu Trampu, a kasnije i saudijskom prestolonasledniku Mohamedu bin Salmanu.

Nakon izraelskog napada u februaru, koji je prema navodima izvora privremeno prekinuo nadzor iranskih službi nad Ahmadinedžadom, iranske obaveštajne strukture počele su da prikupljaju informacije o njegovim navodnim vezama sa Izraelom.