Moskva je prošle sedmice donela odluku o potpunoj zabrani izvoza dizela koja će, prema sadašnjim najavama, važiti do 31. jula.

Cilj ove mere jeste povećanje količina goriva dostupnih na domaćem tržištu, dok su ruske vlasti najavile da bi tokom jula mogle da počnu i sa uvozom goriva iz inostranstva.

Za razliku od ranijih ograničenja, nova zabrana obuhvata i same proizvođače goriva, koji su ranije bili izuzeti od restrikcija koje su važile samo za trgovce.

Izuzetak predstavljaju isporuke koje se realizuju na osnovu ranije zaključenih međudržavnih ugovora, među kojima je i sporazum sa Mongolijom.

Odluka je usledila nakon serije napada ukrajinskih dronova tokom juna i početkom jula, u kojima su pogođene gotovo sve velike ruske rafinerije koje do tada nisu bile meta.

Među njima je i rafinerija u Omsku, najveća u Rusiji, koja je pogođena 6. jula, na udaljenosti većoj od 2.500 kilometara od ukrajinske granice.

Prema navodima ukrajinskog Generalštaba, time je prvi put od početka rata pogođeno svih jedanaest najvećih ruskih proizvođača benzina.

Samo u noći između 7. i 8. jula napadnute su i rafinerija u Saratovu, kompleksi TANECO i TAIF-NK u Nižnekamsku, kao i pumpna stanica kompanije Transneft kod Ufe.

Kolika je šteta i kakvo je stanje na tržištu goriva

Procene o obimu štete razlikuju se.

Reuters i pojedini analitičari procenjuju da je između 25 i 30 odsto ukupnih ruskih rafinerijskih kapaciteta privremeno ili trajno van funkcije.

Ukrajinski zvaničnici, međutim, tvrde da je pogođeno čak oko 45 odsto preradnih kapaciteta.

Među najteže pogođenim postrojenjima nalaze se rafinerija u Rjazanju, koja je van pogona od sredine maja, Moskovska rafinerija, za koju pojedini analitičari procenjuju da neće biti u punoj funkciji pre 2027. godine, kao i kompleks KINEF.

Podaci pokazuju i nastavak pada izvoza.

Izvoz ruskog dizela i gasnog ulja morskim putem u junu bio je manji za 39 odsto u odnosu na maj, odnosno za 46 odsto u poređenju sa junom prošle godine.

Analitička kompanija Kpler navodi da je u prvih osam dana jula izvoz dizela iznosio oko 187.000 barela dnevno, dok je u istom periodu prošle godine iznosio oko 535.000 barela dnevno.

Nestašice i redovi na pumpama

Rusija je prošle godine obezbeđivala oko 11 odsto svetskog izvoza dizela i bila drugi najveći izvoznik tog goriva posle Sjedinjenih Američkih Država.

Najveći kupci ruskog dizela, među kojima su Turska i Brazil, sada se suočavaju sa smanjenim isporukama, dok posledice osećaju i Maroko, Egipat i Senegal.

Rafinerija u Omsku, koja je ranije proizvodila oko osam miliona tona dizela godišnje, trenutno je potpuno van pogona nakon što su oštećene ključne proizvodne jedinice.

Industrijski izvori navode da ruska proizvodnja benzina trenutno iznosi između 85.000 i 90.000 tona dnevno, dok se letnja potražnja procenjuje na najmanje 110.000 tona.

Iako ruski predsednik Vladimir Putin tvrdi da državne rezerve benzina iznose oko 1,7 miliona tona i da su tek četiri odsto manje nego prošle godine, pojedini mediji ukazuju na kilometarske redove na benzinskim pumpama.

Prema pisanju lista Novaya Gazeta Europe, nestašice goriva zahvatile su 78 od ukupno 83 ruske regije, dok su u 38 oblasti uvedena ograničenja prodaje.

Vanredno stanje zbog problema sa snabdevanjem proglašeno je na Krimu, u Sevastopolju, Penzenskoj i Irkutskoj oblasti, kao i u Zabajkalskom kraju.

Različite poruke iz Moskve, Kijeva i Vašingtona

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da napadi na rafinerije pokazuju kako Rusija više nema sigurnu pozadinu daleko od fronta.

Na marginama NATO samita američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi napadi na energetsku infrastrukturu mogli da ubrzaju završetak rata i dodao da smatra da Vladimir Putin želi rešenje sukoba.

Američki državni sekretar Marko Rubio ocenio je da ukrajinski napadi duboko u ruskoj teritoriji otežavaju Moskvi zaštitu sopstvenog vazdušnog prostora.

Kremlj je ove tvrdnje odbacio, a portparol Dmitrij Peskov poručio je da će Rusija odgovoriti nastavkom vojnih operacija i zauzimanjem dodatne teritorije u Ukrajini.

Putin i dalje tvrdi da je kriza privremena i optužuje Kijev da pokušava da izazove nervozu među ruskim stanovništvom.

Analitičari, međutim, upozoravaju da bi naredni meseci mogli biti ključni za stanje ruske energetske infrastrukture.

Potpuna zabrana izvoza dizela pokazuje da ruske vlasti pokušavaju da povećaju količine goriva na domaćem tržištu dok traju problemi u preradi nafte. Istovremeno, različite procene o obimu štete i dostupnosti goriva pokazuju da je teško nezavisno potvrditi stvarno stanje u ruskom energetskom sektoru.

Napadi na rafinerije postali su jedan od važnih elemenata sukoba između Rusije i Ukrajine. Dok Kijev nastoji da oslabi rusku energetsku infrastrukturu i logistiku, Moskva pokušava da održi stabilno snabdevanje domaćeg tržišta i izvozne tokove. Ishod ove borbe mogao bi da utiče ne samo na rusku ekonomiju već i na globalno tržište nafte i derivata.

Izvor: HRT, Reuters, Kpler, Novaya Gazeta Europe