Kako je saopštio Centar za astrofiziku Harvarda i Smitsonijana, ovo otkriće je najsnažniji poznati dokaz da svetovi nalik našem, sa potencijalom za život, postoje van Sunčevog sistema.

- Atmosfere su neophodne da bi planeta imala uslove za život kakav mi poznajemo. Ovo je prvi put da je neko našao atmosferu stenovite planete u nastanjivoj zoni druge zvezde - rekao je Kolin Čerubim, koji je nedavno doktorirao na Harvardu.

Ova studija koja je objavljena u žurnalu Science, predstavlja opservacijske rezultate detekcije helijuma koji beži iz atmosfere planete LHS 1140 b, stenovite planete udaljene od nas oko 48 svetlosnih godina. 

Takođe, otkriće je motivisano teorijskim predviđanjima i daje dovoljno dokaza da planeta ima atmosferu. Ona kruži oko crvenog patuljka, unutar cirkumstelarne nastanjive zone, tj. regionu gde su temperature i uslovi takvi da omogućuju postojanje vode u tečnom stanju na površini planete.

Astronomi su do sada otkrili hiljade egzoplaneta, uključujući i nekoliko stenovitih planeta, ali određivanje da li one imaju atmosferu bilo je pravi izazov.

- Pre 20 godina pitali smo se da li uopšte postoje planete Zemljinog tipa. Onda smo otkrili da su česte i otkrili smo neke u nastanjivoj zoni. Sledeće pitanje bilo je da li je neka od njih uspela da sačuva atmosferu. Sada znamo da bar jedna jeste - rekao je Robin Vordsvort, profesor na Harvardu i savetnik Kolina Čerubima na studiji.

Olaneta ima atmosferu već tri milijarde godina

Naučnici veruju da ova planeta ima atmosferu već tri milijarde godina.

Teorijski model Čerubima i njegovih kolega pretpostavio je da LHS 1140 b ima gornje slojeve atmosfere bogate helijumom, koji polako odlazi u svemir.

Kako bi testirali model, koristili su spektrograf WINERED na teleskopu Magelan u Čileu. Primetili su retko poravnjanje kada su LHS 1140 b i još jedna planeta prošle ispred zvezde istovremeno. Iako jedna planeta nije pokazala tragove atmosfere, druga, baš LHS 1140 b, pokazala je helijum koji odlazi u svemir, što pokazuje da ima atmosferu.

Dejvid Šarbone, šef Odeljenja za astronomiju na Harvardu i astronom Centra za astrofiziku, inicijalno je bio skeptičan prema planu jer je smatrao da je zasnovan na matematičkim proračunima, a ne posmatranju.

Ali kad su stigli rezultati bio je ubeđen.

- Kolin je analizirao planete za koje znamo i pretpostavio je da ova ima atmosferu s helijumom. Onda je organizovao posmatranje i to je bilo jasno - rekao je Šarbone.