Stiven Hoking upozoravao je da bi Zemlja do 2600. godine mogla postati užarena i gotovo nepogodna za život ukoliko čovečanstvo nastavi da nekontrolisano troši energiju, uništava prirodne resurse i povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Najnoviji podaci Američke svemirske agencije (NASA) ne potvrđuju doslovno njegov scenario, ali pokazuju da se procesi zbog kojih je strahovao nastavljaju: temperatura raste, led nestaje, nivo mora se ubrzano povećava, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.

Više od pola veka posmatranja Zemlje iz svemira omogućilo je naučnicima da precizno prate promene koje ranije nisu mogle da budu izmerene. Satelitski snimci i podaci danas otkrivaju da se zagrevanje planete odvija brzinom koja nije zabeležena u poslednjih 10.000 godina.

Prema podacima NASA, 2024. ostaje najtoplija godina otkako su 1880. počela sistematska merenja, dok su 2023, 2024. i 2025. tri najtoplije godine u 146 godina dugoj evidenciji. Prosečna globalna temperatura tokom 2025. bila je 1,19 stepeni Celzijusa viša od proseka za period između 1951. i 1980. godine.

NASA navodi i da je poslednjih deset godina bilo deset najtoplijih godina u istoriji merenja. Globalna površinska temperatura od 1970. raste brže nego u bilo kom drugom pedesetogodišnjem periodu tokom najmanje prethodne dve hiljade godina.

Hoking upozoravao da Zemlja može krenuti putem Venere

Jedno od najmračnijih upozorenja Hoking je izneo 2017. godine, manje od godinu dana pre smrti. Tada je govorio o mogućnosti da nekontrolisano zagrevanje pokrene procese koje više neće biti moguće zaustaviti.

- Blizu smo tačke preokreta posle koje globalno zagrevanje postaje nepovratno. Zemlja bi mogla da bude gurnuta preko ivice i postane poput Venere, sa temperaturom od 250 stepeni i kišama sumporne kiseline - upozorio je Hoking.

Naučnici danas ne smatraju da aktuelne emisije vode ka doslovnom pretvaranju Zemlje u Veneru u narednim vekovima. Međutim, Hokingova poruka nije bila proračun sa tačnim datumom kraja sveta, već upozorenje da klimatski sistem ima tačke preokreta posle kojih pojedine promene mogu postati nepovratne.

Na skupu održanom u Pekingu u novembru 2017. godine Hoking je izneo još dramatičniju procenu. Upozorio je da bi rast stanovništva i potrošnje energije do 2600. mogao Zemlju da pretvori u „užarenu vatrenu kuglu“.

Njegova procena nije predstavljala zvaničnu klimatsku projekciju, već krajnji scenario kojim je pokušao da upozori na posledice neograničenog rasta potrošnje na planeti sa ograničenim resursima.

Sateliti pokazuju ubrzano nestajanje leda
Podaci NASA pokazuju da Grenland između 1993. i 2019. godine gubi prosečno oko 279 milijardi tona leda godišnje. Antarktik je u istom periodu gubio približno 148 milijardi tona godišnje.

Glečeri se povlače gotovo svuda, uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Stenovite planine, Aljasku i Afriku. Sateliti istovremeno registruju smanjenje prolećnog snežnog pokrivača na severnoj hemisferi i sve ranije topljenje snega.

Nivo svetskog okeana od 1993. godine porastao je za približno deset centimetara. Najnovije NASA merenje iz jula 2026. pokazuje porast od oko 10,2 centimetra u odnosu na početak satelitske evidencije.

Dve trećine sadašnjeg rasta nivoa mora posledica su topljenja kopnenog leda, dok približno jedna trećina nastaje zbog širenja okeanske vode usled zagrevanja.

Okeani su preuzeli oko 90 odsto viška energije zadržane u klimatskom sistemu. Gornjih 100 metara okeana zagrejano je za približno 0,33 stepena Celzijusa od 1969. godine.

Te brojke ne znače da je nestanak čovečanstva neposredno pred vratima, ali potvrđuju da se klimatski sistem menja brže nego što se očekivalo pre nekoliko decenija.

„Najveća pretnja čoveku je sam čovek“

Hoking je tokom života upozoravao da najveća opasnost za čovečanstvo nije nužno udar ogromnog asteroida ili dolazak vanzemaljske civilizacije. Među glavnim pretnjama izdvajao je postupke samih ljudi: nuklearni rat, globalno zagrevanje, nekontrolisani razvoj tehnologije, genetski izmenjene viruse i uništavanje prirodnih resursa.

U razgovoru za britanski javni servis Bi-Bi-Si objasnio je da verovatnoća planetarne katastrofe tokom jedne godine može izgledati mala, ali da se rizik nagomilava.

- Iako verovatnoća katastrofe na Zemlji tokom bilo koje pojedinačne godine može biti veoma mala, ona se vremenom sabira i postaje gotovo izvesna u narednih hiljadu ili deset hiljada godina -rekao je Hoking.

Posebno je upozoravao na period u kojem čovek još nije sposoban da izgradi samoodržive naseobine na drugim planetama.

- Nećemo uspostaviti samoodržive kolonije u svemiru najmanje narednih sto godina, zbog čega u tom periodu moramo da budemo veoma oprezni - naglasio je Hoking.

Promene već pogađaju čitave ekosisteme

Zagrevanje ne menja samo temperaturu vazduha. Promene zahvataju okeane, šume, zemljište, izvore vode i prirodna staništa životinja.

Brojne vrste prinuđene su da se sele prema hladnijim područjima, dok druge gube prostor za život i razmnožavanje. Pojedine populacije mogle bi do kraja veka potpuno da nestanu ukoliko se zagrevanje i uništavanje staništa nastave sadašnjom brzinom.

Klimatske anomalije istovremeno povećavaju opasnost od dugotrajnih suša, razornih šumskih požara, velikih poplava, ekstremnih padavina i rekordnih toplotnih talasa.

Ukoliko emisije gasova sa efektom staklene bašte nastave da rastu, posledice će zahvatiti proizvodnju hrane, dostupnost vode, privredu, zdravlje stanovništva i bezbednost velikih priobalnih gradova.

NASA zbog toga razvija nove satelitske sisteme, unapređuje klimatske modele i učestvuje u međunarodnim programima za praćenje atmosfere, okeana, oblaka, padavina, zemljišta i ledenih masa. Paralelno se razvijaju i sistemi planetarne odbrane za otkrivanje i praćenje potencijalno opasnih asteroida.

Hoking je smatrao da čovečanstvo još može da promeni pravac, ali je upozoravao da vreme za delovanje nije neograničeno. Upravo postepeno nagomilavanje promena, koje u jednom trenutku mogu postati nepovratne, predstavlja najveći razlog zbog kojeg njegovo najmračnije upozorenje danas ponovo zvuči zastrašujuće.