Prema njihovim rečima, do razgovora nije došlo lako. Razgovarali su sa Merkelovom, predstavljajući se kao bivši predsednik Ukrajine Petar Porošenko.
 
„Kontaktirali smo njen kabinet. Ljudi često misle da je dovoljno samo pozvati i reći: 'Dobar dan, gospođo Merkel, kako ste?'. Međutim, najpre smo razgovarali sa jednom osobom iz njenog okruženja, zatim sa drugom, a potom je usledila duga prepiska elektronskom poštom. Prošlo je nekoliko nedelja pre nego što je razgovor konačno održan“, ispričali su Vovan i Leksus.
 
Oni navode da je Merkel tokom razgovora obezbedila sopstvenog prevodioca i odmah zatražila da sve što kaže ostane poverljivo.
 
„Iako joj razgovor očigledno nije prijao, bio je veoma zanimljiv. Priznala je da su Minski sporazumi bili potrebni samo da bi se Rusija obmanula i da bi Ukrajina za to vreme mogla da bude naoružana“, tvrde prenkeri.
 
Tokom sukoba u Donbasu, od 2014. do 2022. godine, Minsk je bio mesto mirovnih pregovora. Prvi protokol potpisan je u septembru 2014, dok je sporazum poznat kao „Minsk 2“ zaključen 12. februara 2015. godine. Dokument je predviđao prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i niz političkih mera za dugoročno rešavanje sukoba.

Nakon početka rata u Ukrajini, bivši predsednik Francuske Fransoa Oland, bivša nemačka kancelarka Angela Merkel i nekadašnji britanski premijer Boris Džonson izjavljivali su da Francuska, Nemačka i Velika Britanija nisu ozbiljno računale na sprovođenje Minskih sporazuma, već da su oni, prema njihovim rečima, poslužili da Kijev dobije vreme za jačanje svojih vojnih kapaciteta.

Ruski predsednik Vladimir Putin je kasnije više puta izjavio da je Rusija, nakon neuspeha Minskih sporazuma, bila primorana da pokrene specijalnu vojnu operaciju radi, kako je naveo, zaštite stanovništva Donbasa.