Prema pisanju novina, na marginama sastanka kabineta 31. jula u Kemp Dejvidu, predsedničkoj rezidenciji u Merilendu, nedaleko od Vašingtona, Tramp je zahtevao da Hegset objasni „zašto ga je prevario u vezi sa ekstremnom nestašicom municije koja sada preti da ograniči vojne opcije sa Iranom“. 

Tramp je mislio da je problem sa municijom rešen, navodi se u izveštaju. Nestašica raketa dugog dometa i presretača protivvazdušne odbrane bila je među razlozima zbog kojih je Tramp odlučio da ne pokrene dodatne masovne napade na Iran, naglasio je list.

Sjedinjene Države su koristile više od 850 krstarećih raketa Tomahavk i preko 1.000 presretača THAAD i Patriot u prvim nedeljama rata protiv Irana, navodi se u izveštaju.

U međuvremenu, zalihe ATACMS-a su „iscrpljene do te mere da ih praktično nema“.

Vašington post je naglasio da smanjene zalihe imaju implikacije ne samo za Bliski istok već i za Ukrajinu, kojoj „nestaje protivvazdušne odbrane“ i ima malo mogućnosti da ih nadoknadi iz zapadnih zaliha.

Spor između Trampa i Hegseta odražava „rastuću frustraciju“ američkog predsednika šefom Pentagona, naveo je list.

Prema njihovim izvorima, Hegset je okrivio zamenika sekretara za rat Stivena Fajnberga i za nestašicu municije i za to što nije osigurao da je Tramp u potpunosti obavešten o njoj.

List je takođe naveo portparolku Bele kuće Kerolajn Livit i glavnog portparola Pentagona Šona Parnela, koji su odbacili izveštaj njihovih izvora kao lažan.

Hegset je 5. avgusta na X izjavio da je izveštaj CNN-a u kojem se tvrdi da su zalihe ključne municije Pentagona pale na opasno niske nivoe netačan.

Asošijejted pres je krajem jula objavio da je načelnik Združenog generalštaba Den Kejn direktno obavestio Trampa da trenutne zalihe raketa ograničavaju mogućnosti Vašingtona za dalju eskalaciju protiv Teherana.

Tramp je ranije negirao izveštaje da je nestašica municije, uključujući nedostatak raketa protivvazdušne odbrane, doprinela njegovoj odluci da ne nastavi neprijateljstva velikih razmera protiv Irana.