Ograničavanje prolaska trgovačkih brodova kroz Dardanele prema Crnom moru zbog sve učestalijih napada bespilotnih letelica ponovo je otvorilo pitanje turske uloge u regionu.

Ruski ratni dopisnik Jurij Kotenok smatra da se aktuelni potezi Ankare ne mogu posmatrati samo kroz pitanje bezbednosti plovidbe. Prema njegovom tumačenju, iza njih se nalazi mnogo šira strategija Turske prema Rusiji i Crnom moru.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izneo je ideju o svojevrsnom „vodnom moratorijumu“ između Rusije i Ukrajine, koji bi trebalo da smanji rizik od novih napada na trgovačke brodove.

Ankara je, prema Kotenokovim navodima, spremna da učestvuje i u stvaranju posebnog mehanizma koji bi kontrolisao sprovođenje takvog dogovora.

Kotenok: Ankara želi mnogo više

Iako se inicijativa zvanično vezuje za bezbednost pomorskog saobraćaja, Kotenok tvrdi da bi dugoročni cilj Turske mogao biti jačanje njenog uticaja nad čitavom crnomorskom akvatorijom.

Za njega je posebno značajan trenutak u kojem je inicijativa pokrenuta.

Kotenok tvrdi da je Ankara intenzivirala razgovore o bezbednosti plovidbe tek nakon što su ruski vazdušni udari ozbiljno otežali dopremanje tereta preko ukrajinskih luka u Odesi, Černomorsku, Južnom, Nikolajevu i drugim mestima.

Prema njegovoj verziji događaja, slična inicijativa nije postojala dok su ukrajinske snage bile u povoljnijem položaju na moru.

On podseća na prethodne napade besposadnim čamcima i dronovima na brodove ruske Crnomorske flote, ali i na ruske civilne objekte, luke i područja Krima i Krasnodarskog kraja.

Kotenok smatra da tadašnje slabljenje ruskog položaja na Crnom moru nije predstavljalo razlog Ankari da insistira na moratorijumu.

„Vodeni“ pa „vazdušni“ moratorijum?

Ruski ratni dopisnik sadašnji predlog povezuje i sa mogućnošću budućeg ograničavanja borbenih dejstava u vazduhu.

Prema njegovom tumačenju, kombinacija pomorskog i eventualnog vazdušnog primirja mogla bi da dovede do situacije u kojoj bi se rat nastavio prvenstveno na kopnu, dok bi nad morem i vazdušnim prostorom bili uspostavljeni mehanizmi pod uticajem drugih međunarodnih aktera.

Kotenok zbog toga smatra da Moskva ne bi trebalo da prihvati dogovor koji bi zamrznuo deo borbenih dejstava.

On takav scenario poredi sa ranijim ruskim tvrdnjama da su pojedini sporazumi sa Zapadom služili drugoj strani za kupovinu vremena.

Najdramatičnija prognoza odnosi se na Tursku

Kotenok potom odlazi korak dalje i odnose Rusije i Turske posmatra kroz vekovno geopolitičko rivalstvo dve države.

Prema njegovom mišljenju, Ankara nije odustala od ambicije da proširi svoj uticaj u Crnom moru i područjima koja smatra delom svog istorijskog prostora interesa.

Upravo iz toga izvodi svoju najdramatičniju prognozu.

– Smatram da je sukob sa Turcima neizbežan – poručio je Kotenok.

On tvrdi da bi pitanje odnosa sa Turskom za Moskvu moglo da postane mnogo važnije ukoliko Rusija prethodno ostvari svoje ciljeve u Ukrajini.

U scenariju koji opisuje, u prvi plan bi potom mogli da dođu Bosfor i Dardaneli, kao i sukob ruskih i turskih interesa u širem crnomorskom regionu.

Međutim, Kotenok čitavu prognozu direktno uslovljava ishodom rata u Ukrajini.

Ukoliko bi Moskva prihvatila zamrzavanje sukoba ili ne bi ostvarila svoje ciljeve, smatra da bi se situacija razvijala drugačije i da bi Ankara pokušala da iz eventualnog slabljenja Rusije izvuče što veću geopolitičku korist.

Zbog toga sadašnje rasprave o trgovačkim brodovima i bezbednosti Crnog mora, prema njegovom tumačenju, predstavljaju samo vidljivi deo mnogo većeg nadmetanja koje bi moglo da obeleži odnose dve regionalne sile u godinama koje dolaze.