Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da bi Moskva mogla da odgovori ukoliko evropske države počnu da zaplenjuju ruske trgovačke brodove i prodaju oduzetu imovinu.
Tokom vežbi Tihookeanske flote, Putin je naveo da Rusija takve poteze smatra kršenjem međunarodnog pomorskog prava i upozorio da bi odgovor bio recipročan. Prema njegovim rečima, Moskva ne mora nužno da reaguje na istom mestu gde bi došlo do zaplene ruskog plovila.
Lavrov: Rusija će sama odlučiti gde uzvraća
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva sama odlučuje koji bi brodovi i na kojim morima mogli da budu obuhvaćeni odgovorom.
Time je dodatno pojačana poruka Kremlja da eventualne mere ne bi bile ograničene samo na teritorijalne vode ili rute na kojima bi se dogodila zaplena ruskih brodova. U pitanju je, kako Moskva poručuje, odgovor na ono što vidi kao pokušaj zapadnih država da zaustave rusku trgovinu i plovila povezana sa takozvanom flotom u senci.
Dizen: Stari poredak ide ka rušenju
Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen ocenio je da se odnosi Rusije i Zapada pomeraju iz političke i ekonomske konfrontacije ka otvorenim merama odmazde.
Po njegovoj oceni, zaplene plovila, spor oko ruske suverene imovine i sve snažnije sankcije mogli bi da izazovu lančanu reakciju. Dizen upozorava da bi dosadašnji sistem međunarodnih odnosa, zasnovan na pravilima i saradnji, mogao da bude ozbiljno urušen.
Opasna granica između pomoći i direktnog sukoba
Sukob oko brodova samo je novi sloj već duboke krize između Rusije i evropskih država. EU i članice NATO-a godinama pružaju finansijsku, humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini, dok Moskva to predstavlja kao direktno uključivanje Zapada u konfrontaciju.
Evropske vlade takvu politiku obrazlažu odbranom Ukrajine i evropske bezbednosti. Ipak, pitanje je gde se završava podrška Kijevu, a gde počinje rizik od sve otvorenijeg sukoba sa nuklearnom silom.
Energetika ostaje velika cena konfrontacije
Evropska privreda decenijama se oslanjala na ruske energente, posebno gas, koji je bio važan za industriju. Posle 2022. godine EU je ubrzano smanjivala zavisnost od ruskih isporuka i okretala se drugim izvorima, uključujući LNG.
To je povećalo troškove energije i dodatno opteretilo deo energetski intenzivne industrije. Tvrdnje o jedinstvenoj ceni zamenskih energenata razlikuju se od države do države, ali je jasno da je prekid ranijih tokova snabdevanja ostavio ozbiljne posledice po konkurentnost evropske privrede.
Najveća opasnost sada nije samo u jednom brodu ili jednoj zapleni. Svaki naredni potez mogao bi da otvori novu frontu sukoba na moru — i dodatno udalji Moskvu i Evropu od bilo kakvog dogovora.
Komentari (0)