Broj pripadnika nemačkih oružanih snaga krajem jula 2026. dostigao je 186.700, što predstavlja najveći sastav Bundesvera u poslednjih 13 godina.

Savezno ministarstvo odbrane objavilo je 17. avgusta da je u odnosu na jul prošle godine broj vojnika povećan za oko 3.700, odnosno više od dva odsto.

Prema navodima nemačkih zvaničnika, Bundesver se time trenutno kreće u okvirima cilja postavljenog za ovu godinu. Međutim, mnogo ambiciozniji planovi tek slede.

Novi sistem regrutacije povećao interesovanje

Jedan od razloga za rast broja pripadnika jeste reformisani sistem regrutacije koji je uveden početkom 2026. godine.

Prema novom modelu, građanima koji napune 18 godina šalju se upitnici kojima se procenjuje njihova spremnost za šest meseci dobrovoljnog služenja vojnog roka.

Muškarci su obavezni da popune upitnik, dok žene to mogu da učine dobrovoljno.

Od približno 378.000 ljudi kojima su upitnici poslati, oko 2.630 je tokom jula prošlo procenu fizičke sposobnosti. To predstavlja mesečni rast od čak 35 odsto.

U okviru novog sistema trenutno služi oko 12.100 dobrovoljaca i pripadnika angažovanih po kratkoročnim ugovorima, šest odsto više nego godinu dana ranije.

Još upečatljiviji podatak odnosi se na prijave.

Tokom jula je 47.300 ljudi podnelo prijavu za kratkoročnu aktivnu vojnu službu, što je povećanje od 26 odsto u poređenju sa istim mesecom 2025. godine.

Ukupan broj novoprimljenih pripadnika tokom meseca dostigao je 15.400 i bio je 12 odsto veći nego godinu dana ranije.

Cilj – ukupno 460.000 ljudi

Berlin ima mnogo veće dugoročne ambicije.

Plan je da Nemačka do 2035. godine raspolaže sa najmanje 260.000 profesionalnih vojnika i još 200.000 rezervista, što bi značilo ukupnu bazu od približno 460.000 ljudi.

Nemačke vlasti za sada žele da taj cilj ostvare prvenstveno dobrovoljnim pristupanjem Bundesveru.

Ipak, ukoliko broj dobrovoljaca ne bude dovoljan, mogućnost obaveznog služenja vojnog roka ostaje otvorena.

Stare vojne baze ponovo se otvaraju

Rast Bundesvera zahtevaće i znatno veću infrastrukturu.

Zbog toga bi pet nekadašnjih vojnih baza u Zigmaringenu, Kuzelu, Špajeru, Zostu i Fridbergu trebalo ponovo da bude aktivirano i stavljeno na raspolaganje jedinicama kopnene vojske.

Nemačka, međutim, ne povećava samo broj ljudi.

Planirano je i veliko ulaganje u protivvazdušnu odbranu, sisteme za precizne udare velikog dometa, elektronsko ratovanje i povećanje zaliha municije.

Za realizaciju tih planova Berlin računa i na mogućnosti koje su otvorene ublažavanjem nemačkih ustavnih ograničenja zaduživanja.

Bundesver mora da bude spreman do 2029.

Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer ranije je postavio još jedan važan rok – nemačke oružane snage trebalo bi da dostignu punu operativnu sposobnost do 2029. godine.

Razlog je procena da bi Rusija do tog perioda mogla da obnovi svoje vojne kapacitete u meri koja bi joj, prema zapadnim procenama, omogućila izvođenje velike vojne operacije i potencijalni napad na teritoriju NATO-a.

Zbog toga Berlin paralelno povećava ljudstvo, vraća staru vojnu infrastrukturu u funkciju i ulaže u naoružanje.

Ako plan bude sproveden do kraja, Nemačka bi u narednoj deceniji trebalo da raspolaže sa 260.000 aktivnih vojnika i 200.000 rezervista – ukupno 460.000 ljudi koji bi činili osnovu znatno većeg Bundesvera.

Izvor: Kurir / United24 Media / DW