Od aprila do juna EU je iz zemalja izvan Unije uvezla robu ukupne vrednosti 701,8 milijardi evra, dok je vrednost izvoza iznosila 680 milijardi evra.

Time je prekinut period pozitivnog trgovinskog bilansa, pošto je EU početkom godine još bila u plusu.

Glavni problem predstavlja činjenica da je uvoz rastao gotovo dvostruko brže od izvoza.

U poređenju sa prvim kvartalom 2026. godine, izvoz je povećan za 5,4 odsto, odnosno za 34,9 milijardi evra. Istovremeno je uvoz skočio čak 9,9 odsto, što predstavlja rast od 63,4 milijarde evra.

Energenti napravili rupu veću od 100 milijardi evra

Najveći udar na evropski trgovinski bilans stigao je iz energetskog sektora.

Deficit u trgovini energentima iznosio je 71,3 milijarde evra tokom prvog kvartala, da bi samo tri meseca kasnije skočio na čak 101,1 milijardu evra.

Pogoršanje je zabeleženo i u trgovini sirovinama i industrijskom robom.

Istovremeno je sektor mašina i vozila, koji tradicionalno donosi značajan suficit Evropskoj uniji, zabeležio blagi pad. Višak je sa 24,9 milijardi evra u prvom tromesečju skliznuo na 23,2 milijarde.

U kategoriji ostale robe suficit je smanjen sa 11,6 na 9,1 milijardu evra.

Hemijska industrija popravila rezultat

Ipak, nisu svi sektori zabeležili negativna kretanja.

Hemijska industrija povećala je trgovinski suficit sa 47,1 na 54 milijarde evra.

Blago poboljšanje ostvareno je i u trgovini hranom i pićem. Suficit je u toj kategoriji porastao sa 10,7 na 11,5 milijardi evra.

Uprkos pozitivnim rezultatima pojedinih sektora, snažan rast uvoza, a naročito veliki energetski deficit, povukli su ukupan trgovinski bilans EU u minus prvi put posle tri godine.

Izvor: Evrostat / Mondo