Mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova obavestilo je ruskog ambasadora da deset zaposlenih u diplomatskoj misiji mora da napusti zemlju, saopštila je šefica mađarske diplomatije Anita Orban.

– Danas je, po mom nalogu, nadležni rukovodilac Ministarstva spoljnih poslova obavestio ambasadora Rusije u Budimpešti da je, prema proceni mađarskih vlasti, deset zaposlenih u ruskoj diplomatskoj misiji obavljalo aktivnosti koje su neprihvatljive za diplomate u skladu sa Bečkom konvencijom – napisala je Orban na društvenoj mreži Iks.

Budimpešta odluku predstavlja kao meru zaštite nacionalne bezbednosti i suvereniteta, ali tvrdi da ne namerava da prekida diplomatske kontakte sa Moskvom.

Moskva odmah zapretila odmazdom

Reakcija Rusije usledila je ubrzo nakon odluke mađarskih vlasti. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da će preduzeti odgovarajuće uzvratne mere.

Ton odgovora dodatno je pooštrila Marija Zaharova, najavivši da će odgovor Moskve biti „žestok i bolan“.

Ruska strana još nije precizirala kakve bi protivmere mogla da uvede, dok Budimpešta insistira na tome da proterivanje diplomata ne znači prekid dijaloga.

Mađar srušio Orbana i približio se Briselu

Ruski analitičari ovaj potez povezuju sa dolaskom Petera Mađara na vlast i zaokretom u odnosu na politiku njegovog prethodnika Viktora Orbana.

Mađar je na izborima 12. aprila 2026. pobedio Orbana, dok je njegova stranka Tisa osvojila 53,2 odsto glasova sa stranačkih lista i dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Njegova pobeda dočekana je sa velikim očekivanjima u evropskim političkim krugovima. Tisa je članica Evropske narodne partije, najveće grupacije u Evropskom parlamentu, a Mađar je još pre izbora predstavljan kao poželjna alternativa Orbanu.

Bivši mađarski premijer godinama je ulazio u sukobe sa Briselom zbog sankcija Rusiji, pomoći Ukrajini, vladavine prava i drugih pitanja.

Peter Mađar je nakon pobede kao jedan od prvih prioriteta postavio postizanje dogovora sa Evropskom komisijom o odmrzavanju milijardi evra namenjenih Mađarskoj.

U Moskvi se sada ocenjuje da proterivanje ruskih diplomata predstavlja očekivano približavanje Budimpešte glavnoj političkoj liniji Evropske unije.

Sumnje zbog Ukrajine i naftovoda Družba

Mađarsko-ukrajinski odnosi bili su izrazito napeti neposredno pred izbore.

Budimpešta je početkom 2026. blokirala odluku EU o zajmu Ukrajini vrednom 90 milijardi evra, povezujući taj potez sa prekidom isporuka ruske nafte preko naftovoda Družba.

Orban je u februaru optužio Kijev da ugrožava mađarsku energetsku infrastrukturu i tvrdio da Zelenski pokušava da pomogne dolazak proukrajinske vlasti u Budimpešti.

Posle izbora i saopštenja Zelenskog da je naftovod popravljen, mađarski veto je povučen.

Deo ruskih analitičara zbog toga tvrdi da su Brisel i Kijev bili zainteresovani za Orbanov izborni poraz. Za tvrdnju da je Evropska unija preko Ukrajine namerno izazvala energetske probleme, međutim, nisu predstavljeni javno potvrđeni dokazi.

Na udaru i ruski nuklearni projekat

Nova vlast otvorila je i pitanje budućnosti nuklearne elektrane Pakš, čija četiri reaktora ruske proizvodnje obezbeđuju približno polovinu električne energije u Mađarskoj.

Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava elektrana je tokom avgusta morala drastično da smanji proizvodnju, u jednom trenutku na nešto više od deset odsto kapaciteta.

Peter Mađar najavio je izgradnju podvodnog praga kojim bi se podigao nivo vode, a razmatrano je čak i potapanje dve barže.

Njegova vlada pokrenula je i preispitivanje projekta Pakš 2, proširenja elektrane koje je Orbanova vlast 2014. godine bez tendera poverila ruskoj kompaniji Rosatom.

Odnos nove vlade prema ovom strateškom rusko-mađarskom projektu, zajedno sa proterivanjem diplomata, mogao bi da pokaže koliko će daleko Peter Mađar otići u promeni spoljnopolitičkog kursa Budimpešte.

Izvor: Webtribune