Rusija bi u eventualnoj novoj fazi hibridnih operacija protiv Evrope mogla da koristi male dronove skrivene u brodskim kontejnerima i lansirane sa mora, tvrdi španski „El Mundo“, pozivajući se na obaveštajne i odbrambene izvore.

Prema tim informacijama, američke službe prikupile su podatke o mogućem ruskom planu za širenje pritiska na zemlje koje podržavaju Ukrajinu, a upozorenje je potom podeljeno sa više evropskih vlada.

Posebnu pažnju izazvao je scenario prema kojem bi Rusija mogla da koristi dronove tipa „Gerbera“, koji bi do položaja za lansiranje bili prevezeni trgovačkim brodovima.

– Koristiće dronove lansirane sa mora, skrivene u brodskim kontejnerima, što uopšte nije teško izvesti – rekao je za „El Mundo“ anonimni izvor blizak litvanskom Ministarstvu odbrane.

Navodni obaveštajni izveštaj sastavljen je nakon iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi krajem avgusta.

„Wall Street Journal“ je prethodno objavio da je Retklif tokom te posete ruskim zvaničnicima preneo upozorenje da ne pokušavaju napad ili ozbiljnu provokaciju protiv neke članice NATO-a. Američke službe tada su, prema tom listu, bile zabrinute da bi Moskva mogla da testira odlučnost Alijanse ograničenom operacijom.

Dronovi bi mogli da polete pravo sa mora

Prema informacijama koje prenosi „El Mundo“, litvanske vlasti upoznate su sa tipom letelice koji bi mogao da bude upotrebljen u eventualnoj operaciji prema Španiji, Francuskoj ili Italiji.

Reč je o dronu „Gerbera“, letelici dugoj oko dva metra i raspona krila približno 2,5 metra.

Težina joj je do oko 18 kilograma, dok može da dostigne brzinu od približno 160 kilometara na sat.

Deklarisani maksimalni domet dostiže i do 600 kilometara, mada stvarni domet zavisi od tereta, vremenskih uslova i drugih okolnosti.

Prednost ovakvog sistema, prema analitičarima koje citira španski list, jeste u tome što trgovački brod može da preveze veći broj takvih letelica, sakrivenih među standardnim teretom.

Dron bi mogao da se prevozi sa rastavljenim krilima, potom sastavi na palubi i lansira jednostavnim katapultom.

Ako bi brod bio udaljen 200 do 300 kilometara od obale, let do mete mogao bi da traje između sat i petnaest minuta i dva sata.

Cilj možda nije veliko razaranje

Dron sa nekoliko kilograma eksploziva ne bi mogao da sravni veliko industrijsko postrojenje, ali bi mogao da izazove požar, ošteti infrastrukturu na otvorenom ili privremeno zatvori aerodrom, luku ili neki drugi važan objekat.

Upravo zbog toga analitičari smatraju da bi cilj takve akcije mogao da bude pre svega politički i psihološki.

Čak i relativno mala materijalna šteta mogla bi da pokaže da je moguće pogoditi cilj duboko u evropskoj pozadini, stotinama kilometara od ruskih granica.

Britanski analitičar Kir Džajls, koji se bavi ruskom vojnom strategijom, upozorio je da velika udaljenost od Rusije sama po sebi ne znači bezbednost.

Prema njegovoj proceni, Moskva bi, ukoliko bi se odlučila na takvu operaciju, tražila mesto na kojem uz najmanje resursa može da izazove najveći politički efekat.

Španija, Francuska i Italija dobile upozorenje

Prema izvorima na koje se poziva „El Mundo“, vlade Španije, Francuske i Italije upoznate su sa informacijama o mogućoj operaciji dronovima.

U Francuskoj su poslednjih nedelja već pojačane mere zbog straha od ruskih hibridnih operacija.

Francuski predsednik Emanuel Makron sredinom septembra okupio je Savet odbrane, a potom i lidere političkih stranaka, nakon serije upozorenja o rastućim sajber, sabotažnim i dronskim pretnjama.

Reuters je 18. septembra objavio da je Makron naredio jačanje mera zaštite kritične infrastrukture zbog onoga što francuske vlasti opisuju kao intenziviranje ruskih hibridnih aktivnosti.

Lajpcig podigao Evropu na noge

Posebnu zabrinutost izazvao je incident na aerodromu Lajpcig/Hale u Nemačkoj.

Nemačke vlasti zvanično su optužile Rusiju da stoji iza pokušaja napada dronom sa eksplozivom na tom aerodromu početkom avgusta.

Berlin je nakon istrage saopštio da nalazi ukazuju na umešanost ruskih državnih struktura, dok su nemački mediji kasnije objavili da tragovi vode do ruske vojne obaveštajne službe GRU. Rusija je odbacivala optužbe za sabotažne operacije u Evropi.

Incident u Lajpcigu postao je jedan od glavnih primera na koje evropski zvaničnici ukazuju kada govore o promeni prirode ruskih hibridnih operacija.

Litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris rekao je početkom septembra da takve aktivnosti više nije dovoljno opisivati samo kao „hibridne“, već da sve češće uključuju fizička sredstva i potencijalno eksploziv.

„Gerbera“ već pronađena na teritoriji NATO-a

Dodatnu pažnju izazvali su i incidenti sa ruskim dronovima tipa „Gerbera“.

Ruski proizveden dron ovog tipa oboren je sredinom septembra iznad Litvanije, a tamošnje vlasti saopštile su da je najverovatnije bio namenjen napadu na Ukrajinu i da je možda skrenuo sa putanje zbog elektronskog ometanja.

U Poljskoj je kod obale pronađen još jedan „Gerbera 2“ sa bojevom glavom, koji je potom neutralisan.

Ti incidenti sami po sebi nisu dokaz plana za napade sa trgovačkih brodova u Mediteranu, ali pokazuju da je reč o sistemu koji Rusija već koristi.

Poljska dobila slična upozorenja

Slična upozorenja stigla su i iz Varšave.

Poljski premijer Donald Tusk govorio je o obaveštajnim informacijama prema kojima Rusija može da priprema napade dronovima ili projektilima na zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu.

Prema njegovim rečima, takve operacije mogle bi da budu predstavljene kao slučajni incidenti kako bi se otežao zajednički odgovor članica Alijanse.

Litvanski šef diplomatije Budris rekao je da njegova zemlja raspolaže sličnim informacijama i da je o njima razgovarano sa NATO zvaničnicima i vojnim komandantima.

Prema njegovim rečima, javno iznošenje tih upozorenja treba da pokaže Moskvi da eventualna operacija neće proći neprimećeno.

Ruska „Paukova mreža“

U evropskim bezbednosnim krugovima navodni scenario povezuje se i sa ukrajinskom operacijom „Paukova mreža“, u kojoj su mali dronovi bili sakriveni u kontejnerima i kamionima pre napada na ruske vojne aerodrome.

– Rusi žele da stvore utisak sopstvene „Paukove mreže“ – ocenio je litvanski izvor kojeg citira „El Mundo“.

Prema toj teoriji, Rusija bi mogla da pokuša da pokaže da sličnu metodu može da primeni duboko iza linije fronta, pa čak i na teritoriji ili u blizini država NATO-a.

Ideja lansiranja dronova sa trgovačkih brodova nije nova.

Ukrajinski vojni portal „Defense Express“ još ranije je analizirao mogućnost da Rusija koristi tankere svoje takozvane „flote u senci“ za transport dronova, koji bi potom bili lansirani iz međunarodnih voda.

Ruski proizvođači dronova takođe su ranije demonstrirali lansiranje bespilotnih letelica sa plovila i morskih platformi.

Na meti i jug Francuske?

U ruskim vojnim i nacionalističkim krugovima poslednjih dana pojavile su se i otvorene diskusije o južnom pravcu prema Francuskoj.

Telegram kanal „Ribar“, koji prati rat u Ukrajini i blizak je ruskim vojnim krugovima, objavio je kartu Mediterana pod naslovom „Ruski lek protiv francuske bahatosti“.

U toj objavi razmatrana je mogućnost da Alžir dobije ruske dronove većeg dometa, uz navođenje potencijalnih ciljeva u južnoj Francuskoj.

To, međutim, predstavlja medijsku i analitičku raspravu, a ne potvrđeni operativni plan ruske države.

Cilj – strah, podele i slabljenje podrške Ukrajini

Baltički obaveštajni izvori, prema „El Mundu“, smatraju da bi eventualne operacije ove vrste imale nekoliko ciljeva.

Prvi bi bio pokazivanje da ni države udaljene od ruske granice nisu potpuno van domašaja.

Drugi bi bio izazivanje straha među stanovništvom.

Treći cilj bio bi produbljivanje političkih podela unutar NATO-a i Evropske unije, posebno u zemljama u kojima raste zamor od rata u Ukrajini.

Prema toj proceni, Moskvi čak ne bi bilo potrebno veliko razaranje.

Dovoljno bi bilo da jedan aerodrom bude privremeno zatvoren, da izbije požar u luci ili da se pokaže da bespilotna letelica može da prođe kroz evropske sisteme zaštite.

NATO je krajem avgusta saopštio da registruje pojačane ruske hibridne aktivnosti, ali da u tom trenutku nije video neposrednu pretnju direktnog velikog vojnog napada na neku članicu Alijanse.

Zbog toga informacije o mogućim napadima dronovima trenutno ostaju obaveštajno upozorenje i scenario o kojem evropske vlade razmatraju mere zaštite, a ne potvrda da je doneta odluka o konkretnom napadu.

Izvor: El Mundo / The Wall Street Journal / Reuters