Svetsko tržište energije ušlo je u period snažnih poremećaja koji se sve više prelivaju na industriju, transport i poljoprivredu. Kriza koja je počela u proleće 2026. više nije ograničena na pojedine regione, dok rast cena goriva povećava troškove poslovanja u velikom broju država.

Ruski pisac-futurolog, publicista, društveni aktivista i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov, čije je pravo ime Vladimir Kučerenko, povezuje razvoj energetske krize sa potezima američkog predsednika Donalda Trampa i eskalacijom sukoba sa Iranom.

On sumnja da iza nastalog poremećaja može da stoji svesna strategija koja bi imala teške posledice po svetsku ekonomiju.

U središtu njegove argumentacije nalazi se Ormuski moreuz.

Kalašnjikov smatra da Tramp 8. aprila nije završio sukob sa Iranom, čime je Teheranu omogućeno da preseče Ormuz, dok su Huti istovremeno izvršili pritisak na prolaz Bab el Mandeb.

Takav razvoj događaja, po njegovoj oceni, praktično je odvojio Saudijsku Arabiju od tržišta, iako ta zemlja učestvuje sa oko deset odsto u svetskoj proizvodnji nafte.

Posebno ukazuje na odluku Vašingtona da Saudijskoj Arabiji ne pruži pomoć protiv Huta, uprkos tome što je saudijska monarhija jedan od ključnih američkih saveznika na Bliskom istoku.

Iz toga Kalašnjikov izvodi dalekosežan zaključak – da Tramp namerno gura svet u težak ekonomski pad, koristeći izuzetno skupu naftu kao sredstvo pritiska na Kinu, Evropsku uniju, Indiju, Japan i Južnu Koreju.

Cilj takve politike, smatra on, mogao bi da bude premeštanje industrijske proizvodnje u Sjedinjene Američke Države.

Amerika bi u takvom scenariju kompanijama nudila niže poreze nego u njihovim matičnim zemljama, ali i energente koji bi ipak bili jeftiniji nego na tržištima sa kojih bi industrija počela da odlazi.

Kalašnjikov zato smatra da tek predstoji razvoj šire globalne krize i da će njene pune posledice postati vidljive kasnije.

Istovremeno se dodatno zaoštrava situacija sa dizelom.

Reuters je, analizirajući stanje na tržištu, zaključio da bi globalni deficit dizel-goriva mogao da potraje i tokom 2027. godine. Sukobi u Iranu i Ukrajini ozbiljno su poremetili snabdevanje iz Bliskog istoka i Rusije, dok su niske zalihe i visoke cene pojačale pritisak na transport, proizvodnju i poljoprivredu.

Dodatni udar globalnom tržištu predstavlja i rusko ograničavanje izvoza dizela. Moskva je zabranu izvoza produžila do kraja septembra, dok problemi u radu rafinerija dodatno pritiskaju raspoložive količine goriva.

Posebno težak pritisak oseća se u samim Sjedinjenim Državama.

Maloprodajna cena dizela dostigla je rekordne nivoe i premašila šest dolara po galonu, što naročito pogađa američke poljoprivrednike, proizvođače i transportne kompanije.

Posledice više nisu samo ekonomsko pitanje.

Rast troškova goriva pojačao je zabrinutost i unutar Republikanske partije zbog mogućih političkih posledica pred međuizbore. Reuters je zabeležio da su pojedini republikanski kandidati već počeli da traže što brže okončanje rata sa Iranom, upravo uz pozivanje na rast troškova i pritisak na američke građane.

Još ozbiljniji signal dolazi iz američkih skladišta.

Podaci američke Uprave za energetske informacije pokazuju da su zalihe destilatnih goriva sredinom septembra bile na oko 107 miliona barela. EIA je za nedelju završenu 11. septembra registrovala 107,859 miliona barela, a nedelju dana kasnije 107,431 milion barela.

To je izuzetno nizak sezonski nivo. Reuters navodi da su američke zalihe dizela pale na najniži septembarski nivo još od 1982. godine, što dodatno pokazuje koliko je tržište zategnuto.

Sadašnje zalihe nalaze se znatno ispod uobičajenih sezonskih nivoa, a analitičari očekuju da problem neće biti brzo rešen.

Američka Uprava za energetske informacije procenjuje da bi neuobičajeno nizak nivo zaliha mogao da se zadrži tokom značajnog dela 2027. godine, dok industrijski analitičari upozoravaju da će globalno tržište dizela ostati tesno još mesecima.

Time se energetski poremećaj koji je počeo u proleće pretvara u dugotrajan problem čije posledice istovremeno pogađaju cene, proizvodnju, transport i političke kalkulacije pred izbore.

Ako je Kalašnjikovljeva procena o široj američkoj strategiji tačna, onda sadašnji skok cena energenata ne bi bio samo posledica ratova i poremećenih trgovačkih tokova, već deo mnogo većeg ekonomskog preslagivanja.

Za sada, međutim, to ostaje njegova interpretacija događaja. Ono što podaci potvrđuju jeste da su tržišta dizela i energije pod snažnim pritiskom, da su američke zalihe na višedecenijskim sezonskim minimumima i da se posledice već osećaju širom globalne ekonomije.

Izvor: Rusijavesti / Reuters / EIA