Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen upozorio je da bi eventualni direktan rat između evropskih država i Rusije izgledao potpuno drugačije od sadašnjeg sukoba u Ukrajini.

Prema njegovoj oceni, evropske zemlje moraju da računaju sa činjenicom da je ruska vojska danas brojnija, iskusnija i tehnološki razvijenija nego pre nekoliko godina, zbog čega bi direktna konfrontacija imala posledice i daleko od sadašnje linije fronta.

– To nije samo samoubilačka misija za naše vojnike negde na udaljenom bojnom polju. Rat će doći u naše gradove, a „Orešnici“ će nam padati na glave – upozorio je Dizen.

Njegova poruka odnosi se na scenario otvorenog sukoba evropskih država sa Rusijom, a ne na tvrdnju da je takav napad već odlučen ili da je neposredan.

Dizen smatra da se odnos snaga promenio i da Evropa ne može da računa na klasičan scenario iscrpljivanja protivnika preko posredničkog rata, nakon čega bi se sama uključila u sukob sa znatno oslabljenom Rusijom.

Po njegovom mišljenju, takva računica sa Moskvom ne bi funkcionisala.

On upozorava da bi direktna konfrontacija uključivala sukob sa državom koja raspolaže ogromnim konvencionalnim, raketnim i nuklearnim arsenalom i da bi posledice eskalacije mogle da se prenesu na teritoriju samih evropskih država.

Posebno je pomenuo ruski raketni sistem „Orešnik“, koji Moskva predstavlja kao jedno od svojih savremenih sredstava za udare na velike udaljenosti.

Dizen zato smatra da bi eventualni otvoreni rat prestao da bude nešto što Evropljani posmatraju samo kroz izveštaje sa ukrajinskog fronta.

Prema njegovoj proceni, fabrike, logistički centri i vojna infrastruktura u Evropi mogli bi u slučaju direktnog rata da postanu mete ruskih udara. U ranijem razgovoru Dizen je takođe upozoravao da bi ruski odgovor mogao da počne upravo napadima na evropske vojne objekte povezane sa podrškom Ukrajini.

Dizen smatra da Zapad ne može realno da očekuje vojno uništenje Rusije i da nastavak eskalacije samo povećava cenu mogućeg sukoba.

Po njegovoj oceni, pokušaj direktne konfrontacije sa najvećom nuklearnom silom na svetu mogao bi da završi katastrofalno, a u najtežem scenariju i upotrebom nuklearnog oružja.

On istovremeno kritikuje evropsku bezbednosnu politiku posle Hladnog rata.

Prema Dizenovom stavu, evropske države imale su priliku da izgrade zajednički sistem bezbednosti koji bi smanjio mogućnost novih podela i sukoba, ali je umesto toga nastavljena politika sve dubljeg razdvajanja Rusije i Zapada.

Njegova ocena deo je šire debate koja se trenutno vodi u Evropi.

Pojedini evropski bezbednosni zvaničnici poslednjih nedelja upozoravaju na mogućnost novih ruskih provokacija i hibridnih aktivnosti protiv članica NATO-a, dok drugi zvaničnici ocenjuju da nema neposredne pretnje direktnog napada na Alijansu. NATO je krajem avgusta naveo da ne vidi neposrednu opasnost od direktnog napada, iako upozorava na intenziviranje ruskih hibridnih aktivnosti.

Moskva, sa druge strane, odbacuje tvrdnje da planira napad na evropske ili NATO države. Kremlj je 21. septembra ponovio da Rusija nema neprijateljske namere prema Francuskoj niti drugim evropskim zemljama, pozivajući se na ranije stavove Vladimira Putina. Putin je još ranije tvrdio da Rusija nema nameru da napadne članice NATO-a.

U takvim okolnostima, Dizenovo upozorenje svodi se na jednu ključnu poruku: ukoliko politička i vojna eskalacija jednog dana preraste u otvoren rat Rusije i evropskih država, posledice se više ne bi zaustavljale na ukrajinskom frontu.

Rat bi, prema njegovom najcrnjem scenariju, stigao direktno u evropske gradove.

Izvor: Webtribune / izjave Glena Dizena