Novi detalji o ukrajinskom napadu na Krimski most izazvali su zabrinutost u Holandiji, nakon što su se pojavile informacije da zaposleni u holandskoj kompaniji „Destinus“ nisu samo isporučivali naoružanje Kijevu, već su navodno učestvovali i u vojnim aktivnostima na ukrajinskoj teritoriji.

Prema istraživanju holandskog lista NRC, koje prenosi Jutarnji list, zaposleni u kompaniji još 2023. godine boravili su u Harkovu, gde su testirali bespilotne letelice, pomagali u presretanju ruskih dronova i aktivnostima povezanim sa lansiranjem projektila.

Ova saznanja otvorila su pitanje da li su pojedini zaposleni prešli granicu između tehničke podrške i neposrednog učestvovanja u neprijateljstvima.

Sedam projektila pogodilo Krimski most

1

Kompanija „Destinus“, sa sedištem u Holandiji, ranije je objavila da je sedam njenih krstarećih projektila „Ruta“ pogodilo Krimski most 17. novembra.

Prema tvrdnjama kompanije, napad je doveo do urušavanja jednog raspona mosta koji povezuje Rusiju sa Krimskim poluostrvom.

U operaciji su, kako navodi proizvođač, korišćeni i sistemi LORD i „Da Vinči“, namenjeni za savladavanje ruske protivvazdušne odbrane.

Kompanija je time javno potvrdila da je njena tehnologija korišćena u napadu na jedan od najvažnijih ruskih infrastrukturnih objekata.

Međutim, upotreba oružja holandske proizvodnje sama po sebi ne znači da je Holandija kao država učestvovala u napadu.

Zaposleni navodno učestvovali u obaranju ruskih dronova

Prema navodima NRC-a, grupa zaposlenih u kompaniji „Destinus“ otputovala je u Harkov u junu 2023. godine radi testiranja bespilotnih letelica.

Tokom tih aktivnosti jedan dron navodno je ušao u ruski vazdušni prostor.

Istog jutra bespilotna letelica pogodila je stambenu zgradu u Voronježu, pri čemu su povređene tri osobe.

Ipak, nije utvrđeno da je reč o istom dronu niti da je kompanija bila odgovorna za taj incident.

Holandska televizija NOS objavila je i da su zaposleni u „Destinusu“ testirali dronove „Hornet“, uključujući njihovu upotrebu za presretanje ruskih bespilotnih letelica „šahed“.

„Mogli bi da postanu legitimne mete“

2

Ovakve informacije izazvale su zabrinutost među holandskim pravnicima i vojnim stručnjacima.

Profesor vojnog prava Marten Zvanenburg sa Univerziteta u Amsterdamu i Holandske odbrambene akademije objasnio je da bi obaranje neprijateljskih dronova ili otvaranje vatre na vojne ciljeve moglo da predstavlja neposredno učestvovanje u neprijateljstvima.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu, civili koji neposredno učestvuju u neprijateljstvima mogu izgubiti zaštitu od direktnog napada tokom takvog učestvovanja.

To se odnosi na konkretna lica i aktivnosti, a ne znači da čitava Holandija automatski postaje legitimna vojna meta.

Ruska ambasada poslala upozorenje

Na objavljene informacije reagovala je i ruska ambasada u Holandiji.

U poruci na društvenoj mreži Iks, 18. novembra, ambasada je navela da je Moskva obaveštena o holandskoj umešanosti, a zatim postavila pitanje:

„Da li se Hag otvoreno uključuje u sukob?“

Ova reakcija dodatno je pojačala zabrinutost zbog mogućih posledica otkrića o aktivnostima kompanije.

Ipak, ruska ambasada nije najavila konkretan vojni odgovor protiv Holandije.

Kompanija odbacuje tvrdnje o učešću u borbama

Izvršni direktor „Destinusa“ Mihail Kokorič odbacio je tvrdnje da kompanija samostalno izvodi vojne operacije.

On je naglasio da ukrajinska vojska bira ciljeve i donosi odluke o upotrebi naoružanja, dok kompanija pruža tehničku podršku u skladu sa ugovorima.

Govoreći o testiranju dronova u Ukrajini, naveo je da su zaposleni njima upravljali pod nadzorom ukrajinskih vojnika, uz neaktivne bojeve glave.

Kokorič je upozorio i da bi objavljivanje pojedinih informacija moglo da ugrozi bezbednost zaposlenih.

Može li ovo da izazove sukob Rusije i NATO-a?

Holandija je članica NATO-a, zbog čega je pitanje eventualnog direktnog angažovanja njenih državljana u Ukrajini posebno osetljivo.

Međutim, čak i ukoliko bi bilo dokazano da su zaposleni privatne kompanije neposredno učestvovali u pojedinim vojnim aktivnostima, to ne bi automatski značilo da je holandska država postala strana u ratu.

Za takav zaključak bilo bi neophodno utvrditi okolnosti njihovog angažovanja i eventualnu ulogu državnih institucija.

Otkrića dolaze neposredno nakon novog napada na Krimski most, a Moskva za sada nije saopštila da namerava da preduzme vojne mere protiv Holandije.

Izvor: Jutarnji list / NRC / NOS / DutchReview