Odnosi između Vašingtona i Moskve ulaze u novu fazu napetosti, a situacija je, prema oceni analitičara, dostigla tačku ključanja. Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će se večeras u 21 čas po beogradskom vremenu obratiti naciji sa, kako je navedeno, „važnim saopštenjem o sukobu u Ukrajini“.

Prema izvorima iz Bele kuće, Tramp će govoriti o pokušajima postizanja prekida vatre, kao i o mogućim novim diplomatskim inicijativama u okviru američke strategije, ali i o narednom paketu sankcija protiv Rusije.

U međuvremenu, iz Ukrajine stižu potresne vesti - Rusija je predala Kijevu tela više od 1.000 poginulih ukrajinskih vojnika, saopštila je Služba za ratne zarobljenike Ukrajine. Operacija je sprovedena uz posredovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, a identifikacija stradalih biće poverena forenzičarima i istražiteljima pod nadzorom ukrajinskog pravosuđa.
I dok su tokom leta slične razmene često obuhvatale stotine tela, sadašnji broj ukazuje, prema analitičarima, na značajan napredak ruskih snaga duž čitavog fronta.

Tramp, koji poslednjih nedelja balansira između mirotvorne retorike i oštrijeg pritiska na Moskvu, u večerašnjem govoru navodno će istaknuti potrebu da se „Putin urazumi“ i zaustavi ono što američki predsednik često naziva „besmislenim ratom“.

Njegovo obraćanje dolazi neposredno nakon što je Ministarstvo finansija SAD objavilo nove, izuzetno oštre ekonomske mere protiv ruskih energetskih giganata Lukoila i Rosnjefta, što je izazvalo žestoke reakcije u Moskvi i praktično dovelo u pitanje održavanje planiranog samita Trampa i Putina u Budimpešti.

Prema saopštenju američkih vlasti, sankcije obuhvataju 34 podružnice navedenih kompanija, a cilj im je da se ograniči finansiranje ruskih vojnih aktivnosti.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je ova odluka „odgovor na odbijanje Moskve da konstruktivno učestvuje u mirovnim pregovorima“.

– S obzirom na to da predsednik Putin odbija da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo finansija uvodi sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama koje finansiraju ratnu mašineriju Kremlja. Spremni smo da preduzmemo i dodatne korake kako bismo podržali napore predsednika Trampa da zaustavi sukob, poručio je Besent, pozvavši američke saveznike da se pridruže novim merama.

Na reakciju iz Moskve nije se dugo čekalo. Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, optužio je Sjedinjene Države da su „zvanično postale direktan protivnik Rusije“.
Na svom Telegram kanalu Medvedev je poručio da je „brbljivi mirotvorac iz Bele kuće“ sada u potpunosti krenuo ratnim putem protiv Moskve, aludirajući direktno na Trampa.

– Sjedinjene Države su naš protivnik, a njihov brbljivi „mirotvorac“ sada je potpuno krenuo ratnim putem protiv Rusije, napisao je Medvedev.

Njegova izjava dodatno je produbila jaz između dve sile, koje su već mesecima na najnižem nivou diplomatskih odnosa od početka rata u Ukrajini. Moskva je najavila da će na nove sankcije „odgovoriti simetrično“, dok Vašington poručuje da je cilj mera da se „Kremlj primora na povratak za pregovarački sto“.

Samit u Budimpešti, koji je trebalo da bude prvi direktan susret Trampa i Putina posle višemesečnih tenzija, sada se nalazi pod znakom pitanja. Zvaničnici u Vašingtonu priznaju da postoje ozbiljna neslaganja u vezi sa linijama fronta i uslovima prekida vatre, što dodatno komplikuje situaciju.

U američkoj javnosti već se nagađa da bi Tramp večeras mogao da predstavi novi plan za mirovni sporazum, ali i da bi, u slučaju ruskog odbijanja, mogao da najavi još oštrije ekonomske pritiske.
Bez obzira na ishod, njegov govor mogao bi da odredi ton međunarodne politike u narednim nedeljama i definiše sledeću fazu odnosa između dve nuklearne sile.

Jedno je sigurno – ako se oštra retorika između Vašingtona i Moskve nastavi ovim tempom, diplomate će u narednom periodu imati više posla nego ikada pre.

oruzjeonline.com