Predsednici Francuske i Nemačke oštro su osudili spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država pod Donaldom Trampom, poručivši da se Vašington „oslobađa međunarodnih pravila“, odnosno da svetu preti opasnost da se pretvori u „razbojničku jazbinu“.

U neuobičajeno snažnim i, po svemu sudeći, nekoordinisanim izjavama, Emanuel Makron i Frank-Valter Štajnmajer upozorili su da bi posleratni međunarodni poredak zasnovan na pravilima uskoro mogao da se raspadne.

„SAD su etablirana sila, ali sila koja se postepeno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa međunarodnih pravila koja je do nedavno sama promovisala“, rekao je Makron u četvrtak, obraćajući se francuskom diplomatskom koru u Jelisejskoj palati.

„Multilateralne institucije funkcionišu sve slabije“, dodao je francuski predsednik. „Živimo u svetu velikih sila, sa stvarnim iskušenjem da se svet ponovo podeli.“

Makron je poručio da Francuska „odbacuje novi kolonijalizam i novi imperijalizam, ali i vazalstvo i defetizam. Ono što smo postigli za Francusku i u Evropi korak je u pravom smeru – veća strateška autonomija i manja zavisnost od SAD i Kine“.

Ove izjave dolaze u trenutku kada se lideri EU, rastrzani između potrebe da brane međunarodno pravo i da istovremeno zadrže SAD kao ključnog ekonomskog partnera i saveznika u odbrani, u Ukrajini i šire, muče da postignu jedinstven odgovor na poteze Vašingtona.

Iako nijedan od dvojice predsednika to nije izričito rekao, široko se smatra da su obojica aludirala na prošlonedeljnu američku akciju u Karakasu i hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kao i na Trampove višestruko ponovljene namere da preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je u četvrtak da Unija razmatra svoj odgovor ukoliko se američki planovi o preuzimanju Grenlanda zaista ostvare. „Poruke koje čujemo izuzetno su zabrinjavajuće“, rekla je ona. „Ako je ovo stvarna pretnja… kakav bi bio naš odgovor?“

Ambasadori NATO-a u Briselu takođe su održali razgovore o toj arktičkoj teritoriji, gde su se, prema navodima, složili da bi Alijansa trebalo da ojača bezbednost na Arktiku. „Bez drame“, rekao je jedan visoki NATO diplomata za Rojters. „Postoji široko slaganje da NATO mora ubrzati razvoj snažnijeg odvraćajućeg prisustva u regionu.“

Konkretni koraci još nisu definisani, iako su neke zemlje predložile da se napori modeluju po uzoru na misije NATO-a na istočnom krilu, Baltic Sentry i Eastern Sentry, koje koriste fleksibilna multinacionalna raspoređivanja i napredne tehnologije poput dronova i senzora za nadzor kopna i mora.