Udar ruskih oružanih snaga novom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik u Lavovu, svega oko 70-ak kilometara od granice sa Poljskom i teritorijom NATO-a, nije bio još jedna epizoda u nizu razarajućih napada. Prema kineskom tumačenju, radilo se o pažljivo odmerenoj strateškoj poruci, namenjenoj pre svega Sjedinjenim Državama, NATO-u i Evropskoj uniji, a tek potom Kijevu.

Poruka se, kako ističu kineski analitičari, ticala granica eskalacije i realnih sposobnosti Rusije u ratu visokog intenziteta, u trenutku kada Zapad, po njihovom mišljenju, opasno potcenjuje rizike sopstvenog vojnog angažmana.

"Rusija razbila iluzije Zapada o bezbednosti"

Prema kineskom portalu Sohu, upotrebu Orešnika treba čitati kao direktno upozorenje Zapadu da dalje vojno učešće, posebno u obliku zapadnih snaga na ukrajinskom tlu, nosi rizike koji se sistematski ignorišu ili potcenjuju.

Kineski analitičari naglašavaju da ovaj udar nije deo rutinske logike masovnih napada, već simboličan i strateški izbalansiran čin. Cilj nije bio samo uništavanje vojne infrastrukture, već demonstracija činjenice da Rusija poseduje sredstva sposobna da potpuno zaobiđu postojeće sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane, ne samo Ukrajine već i Zapada u celini.

Orešnik, kao visokoprecizna hipersonična balistička raketa, potvrđuje da Moskva može da pogađa ciljeve duboko u pozadini, čime se razbijaju zapadne pretpostavke o „bezbednim“ logističkim koridorima, bazama za obuku i komandnim centrima. Kako ističe kineska analiza, napad je razbio iluzije o bezbednosti koje su ugrađene u zapadne vojne planove.

Protivvazdušna odbrana kao mit savremenog rata

Jedna od ključnih tačaka kineskog tumačenja odnosi se na realnu efikasnost protivvazdušne odbrane. Hipersonične rakete, zbog ekstremne brzine, nepredvidive putanje i manevarskih sposobnosti, čine postojeće sisteme praktično nemoćnim.

Upotreba Orešnika, prema kineskoj oceni, potvrđuje da Ukrajina, uprkos masovnoj zapadnoj vojnoj pomoći, nije u stanju da zaštiti kritičnu infrastrukturu od ovakvog oružja. Za Peking je ovo posebno značajno jer razotkriva jaz između zapadne retorike i realnosti modernog ratovanja.

Ideja da Ukrajina može postati „bezbedan prostor“ za zapadne snage ili trajne vojne instalacije sada je, po kineskoj proceni, ozbiljno dovedena u pitanje. Poruka je jasna: stalno zapadno vojno prisustvo na ukrajinskoj teritoriji bilo bi strateški rizično i politički nepromišljeno.

Pokušaj da se povuče crvena linija

Kineski analitičari insistiraju da se udar Orešnikom ne sme tumačiti kao puka demonstracija sile. Naprotiv, on se posmatra kao pokušaj da se povuče crvena linija pre nego što sukob uđe u još opasniju fazu.

Upotreba ovakvog oružja sugeriše da je Rusija, u slučaju direktnog vojnog učešća Zapada, spremna da dramatično podigne nivo sukoba. Upravo tu leži srž kineske zabrinutosti: Zapad, a posebno Sjedinjene Države, po njihovom mišljenju, ne razumeju ili ignorišu ovu poruku.

Upotreba Orešnika bez nuklearne bojeve glave, prema kineskoj interpretaciji, pokazuje da Rusija još uvek šalje upozorenja, a ne prelazi konačne granice. Međutim, poruka je nedvosmislena: napad na Lavov i uništavanje podzemne infrastrukture mogli bi biti tek početak serije poteza koji će trajno promeniti rat i širu geopolitiku.

U tom kontekstu, ističe se procena da bi ruska raketa mogla da pogodi američku bazu u Ramštajnu za svega šest minuta, dok bi London i Pariz bili u dometu za oko osam minuta. Time se bezbednost Evrope prikazuje kao znatno ranjivija nego što se to priznaje u javnim narativima, prenosi Oružje online.

Najnovije vesti sa fronta možete pročitati u našoj posebnoj vesti OVDE.

BONUS VIDEO