Evropska unija suočava se sa ozbiljnom gorivnom krizom izazvanom poremećajima u globalnom snabdevanju nakon sukoba na Bliskom istoku.

Rast cena dizela već je izazvao proteste, prve nestašice i upozorenja na šire ekonomske posledice.

Ormuski moreuz uzrok globalnog šoka 

Kriza je pokrenuta poremećajem u Ormuskom moreuzu, jednoj od najvažnijih ruta za transport energenata u svetu.

Cena nafte je tokom eskalacije premašila 120 dolara po barelu, a iako je nakon primirja između SAD i Irana početkom aprila pala ispod 100 dolara, i dalje je znatno viša nego pre sukoba kada je iznosila oko 70 dolara.

Nestabilnost tržišta dodatno pogoršava neizvesnost oko trajanja primirja i problema u transportu.

Dizel postao najveći problem 

Najveći pritisak u Evropi trenutno dolazi od rasta cena dizela i kerozina.

Cene dizela i avionskog goriva porasle su sa manje od 100 dolara na više od 200 dolara po barelu ekvivalenta, pokazuju podaci sa tržišta.

U više zemalja EU dizel je već skuplji od benzina, što dodatno opterećuje privredu i građane.

Evropa se suočava sa dugoročnim disbalansom između proizvodnje i potrošnje goriva.

Rafinerije proizvode više benzina nego što tržište traži, dok je dizel u deficitu.

Zbog toga EU mora da uvozi značajne količine dizela i avionskog goriva, što je čini posebno ranjivom u kriznim situacijama.

Cena na pumpama probile psihološku granicu 

Cene dizela na pumpama u više zemalja premašile su dva evra po litru, što predstavlja snažan udar na potrošače i privredu, piše RT.

Vlade Italije, Portugala, Španije, Poljske i drugih država već su uvele poreske olakšice i mere kako bi ublažile rast cena.

Protesti farmera i transporta 

Najviše su pogođeni sektori koji zavise od dizela, pre svega poljoprivreda i transport.

U Irskoj su izbili masovni protesti farmera i vozača kamiona, koji su blokirali puteve i poremetili lance snabdevanja.

Na pojedinim benzinskim pumpama formirani su redovi, a zabeleženi su i slučajevi nestašica zbog panične kupovine.

Vlada je bila primorana da angažuje vojsku kako bi uklonila blokade.

Pretnja za letnju turističku sezonu 

Kriza bi mogla ozbiljno da pogodi i avio saobraćaj.

Prema upozorenjima industrije, evropski aerodromi mogli bi se suočiti sa nestašicom avionskog goriva u roku od tri nedelje ako se problemi u transportu nastave.

Najveća evropska avio-kompanija Ryanair već smanjuje broj letova ka popularnim destinacijama, a njen direktor Michael O’Leary upozorava da letnji red letenja možda neće moći da se realizuje u punom kapacitetu.

Stručnjaci upozoravaju da bi ova kriza mogla imati dalekosežne posledice po ekonomiju, transport i svakodnevni život građana u Evropi.

Ako se poremećaji u snabdevanju nastave, Evropa bi mogla da se suoči sa još većim rastom cena i dubljim energetskim problemima.

(Blic.rs)