Napad na centralnu zgradu Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) odjeknuo je kao snažna poruka Kijevu, jer je pogođena institucija koja predstavlja jedan od ključnih stubova ukrajinskog obaveštajnog, kontraobaveštajnog i bezbednosnog sistema.
Prema navodima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, meta je bila kancelarija vršioca dužnosti šefa SBU Aleksandra Poklada. On se u trenutku udara nije nalazio u kancelariji i nije povređen.
Britanska agencija Rojters objavila je nekoliko ključnih podataka o ovoj moćnoj službi, čiji su pripadnici povezivani sa nekim od najspektakularnijih i najopasnijih operacija izvedenih protiv Rusije od početka rata.
Nastala iz ukrajinskog ogranka KGB-a
SBU je formirana nakon što je Ukrajina 1991. godine proglasila nezavisnost, a njenu osnovu predstavljao je ukrajinski ogranak nekadašnjeg sovjetskog KGB-a.
Od svog osnivanja služba ima izuzetno široka ovlašćenja u oblasti unutrašnje bezbednosti, kontraobaveštajnog rada, borbe protiv terorizma i zaštite državnog poretka.
Nakon početka ruske vojne operacije 24. februara 2022. godine, uloga SBU dodatno je proširena. Njeni pripadnici učestvuju u otkrivanju ruskih agenata, suzbijanju sajber-napada, prikupljanju obaveštajnih podataka i sprovođenju tajnih operacija.
Služba takođe vodi istrage o navodnim ratnim zločinima i učestvuje u borbenim dejstvima.
Hiljade specijalaca u jedinicama „Alfa“
Posebnu snagu SBU predstavljaju specijalne jedinice „Alfa“, koje broje hiljade pripadnika obučenih za najrizičnije operacije.
Njihovi pripadnici učestvovali su u napadima na rusku vojnu opremu na frontu, ali i u operacijama protiv rafinerija, energetskih postrojenja i vojnih objekata duboko u unutrašnjosti Rusije.
SBU je koristila i pomorske bespilotne čamce za napade na ruska plovila i tankere koji prevoze naftu. Moskva takve akcije označava kao terorističke napade, dok ih Kijev predstavlja kao udare na rusku vojnu i ekonomsku infrastrukturu.
Eksplozija na Krimskom mostu
Jedna od najpoznatijih operacija koja se povezuje sa SBU jeste eksplozija na Krimskom mostu u oktobru 2022. godine.
U napadu je, prema ranije objavljenim informacijama, upotrebljena eksplozivna naprava sakrivena u kamionu. Eksplozija je oštetila drumski deo mosta i izazvala požar na železničkoj kompoziciji koja je prevozila gorivo.
Krimski most ima ogroman strateški i simbolički značaj za Rusiju, zbog čega je taj napad izazvao žestoku reakciju Moskve.
Ukrajinska služba kasnije je preuzela odgovornost za operaciju, navodeći je kao jednu od svojih najvećih akcija.
„Paukova mreža“ šokirala Rusiju
SBU je osmislila i složenu operaciju pod kodnim nazivom „Paukova mreža“, tokom koje su napadnuti ruski strateški bombarderi na aerodromima udaljenim duboko od ukrajinske granice.
Male letelice bile su skrivene u kamionima i transportovane blizu ruskih vojnih baza, odakle su pokrenute u napad.
Operacija je izazvala veliku pažnju svetske javnosti jer je pokazala da ukrajinske službe mogu da organizuju napade hiljadama kilometara unutar ruske teritorije.
SBU je operaciju predstavila kao istorijski uspeh, dok je Moskva odgovorila najavom odmazde.
Povezuju je sa tajnim likvidacijama
Ukrajinska služba smatra se i jednim od glavnih aktera kampanje tajnih atentata na ruske vojne zvaničnike i druge osobe koje Kijev optužuje za učešće u ratu.
Ukrajinske vlasti retko javno potvrđuju odgovornost za takve operacije, ali ruska strana za niz eksplozija i ubistava direktno optužuje SBU i druge ukrajinske obaveštajne strukture.
Rusija ove likvidacije naziva aktima terorizma, dok ukrajinski zvaničnici pojedine žrtve predstavljaju kao legitimne vojne mete.
Pokladova kancelarija bila direktna meta
Na čelu SBU nalazi se Aleksandar Poklad, imenovan u julu. Prema Zelenskom, udar na sedište službe bio je usmeren direktno na njegovu kancelariju.
Poklad u trenutku eksplozije nije bio unutra, zbog čega je izbegao napad. U zgradi je izbio požar, a prijavljeno je i više povređenih osoba.
Napad na centralu SBU predstavlja jedan od najdirektnijih udara na sam vrh ukrajinskog bezbednosnog aparata od početka rata.
Služba narasla tokom rata
Tačan broj pripadnika SBU predstavlja poverljiv podatak, ali ukrajinski zakon dozvoljava da služba tokom ratnog stanja ima najviše 41.000 zaposlenih.
Njena moć i uticaj značajno su porasli tokom sukoba, ali je istovremeno pojačano i rivalstvo sa Glavnom obaveštajnom upravom ukrajinskog Ministarstva odbrane.
Sukob pripadnika dve službe nedavno je prerastao u pucnjavu u Kijevu, tokom koje je povređeno nekoliko vojnih obaveštajaca. Zelenski je nakon incidenta naredio istragu.
Udaru na sedište SBU zbog toga se pridaje ogroman značaj: pogođena je institucija koja je tokom rata postala jedan od najopasnijih protivnika Moskve i centar ukrajinskih tajnih operacija.
Izvor: Rojters
Komentari (0)