Tokom udara na skladište municije na zapadnoj periferiji Kijeva navodno je poginulo 38 ljudi. Intenzitet bombardovanja podstakao je spekulacije da je Vladimir Putin promenio taktiku i da ruska vojska priprema teren za mnogo veću ofanzivu.

Tri cilja nove ruske taktike

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) ocenjuje da produženi napadi imaju tri glavna cilja: iscrpljivanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, paralizovanje svakodnevnog života i otkrivanje položaja odbrambenih sistema.

Prvi cilj je trošenje sve oskudnijih zaliha raketa ukrajinske PVO. Neprekidni udari i veliki broj jeftinijih lažnih meta primoravaju ukrajinske jedinice da reaguju, troše municiju i ostaju u pripravnosti satima bez odmora.

Prema podacima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, tokom jula presretnuto je svega oko 15 odsto ruskih balističkih raketa. Strahuje se da bi taj procenat mogao dodatno da opadne ukoliko se napadi ovakvog intenziteta nastave.

Gradovi pod neprekidnim pritiskom

Drugi cilj, prema zapadnim analitičarima, jeste psihološko i ekonomsko iscrpljivanje stanovništva.

Udari koji se izvode i usred dana drže građane u stanju stalnog straha, prekidaju rad preduzeća i otežavaju normalno funkcionisanje velikih gradova poput Kijeva, Odese i Dnjepra.

Treći cilj jeste otkrivanje položaja ukrajinske protivvazdušne odbrane. Masovni napadi primoravaju PVO sisteme da se aktiviraju i tako otkriju svoju lokaciju, nakon čega ruske snage mogu da pokušaju da ih unište preciznijim projektilima.

Ukoliko ti sistemi budu eliminisani, strateški važni ciljevi, uključujući elektrane, skladišta municije i druga vitalna postrojenja, ostaju znatno izloženiji.

Moskva navodno ima 2.000 raketa

Ukrajinski obaveštajni izvori procenjuju da Rusija trenutno raspolaže sa oko 2.000 balističkih raketa spremnih za upotrebu.

Ruska vojna industrija, prema istim tvrdnjama, svakog meseca proizvede još približno 200 krstarećih i drugih projektila, kao i veliki broj bespilotnih letelica. Moskva svoj arsenal dodatno popunjava zahvaljujući saradnji sa Severnom Korejom i Iranom.

Rusija je veliki deo industrije prilagodila ratnim potrebama, što joj omogućava da nastavi napade visokog intenziteta uprkos ogromnoj potrošnji municije.

Veštačka inteligencija na frontu

Dodatnu zabrinutost izazvale su tvrdnje ukrajinske strane da ruske snage testiraju letelice koje pomoću veštačke inteligencije mogu samostalno da prepoznaju metu i izvedu završni deo napada bez neposredne kontrole operatera.

Kao primer naveden je napad na benzinsku stanicu u Zaporožju 3. avgusta, u kojem su poginule tri osobe.

Analizom ostataka letelice navodno su pronađeni optička kamera i specijalizovani mikročip, dok klasična radio-veza sa operaterom nije uočena. Ukrajinski stručnjaci zato sumnjaju da je sistem mogao autonomno da prepozna cilj, ali takve tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Kijevu ponestaje vremena

Ukrajinska sposobnost da izdrži produžene ruske udare sve više zavisi od brzine kojom će zapadni saveznici isporučivati protivvazdušne sisteme i municiju.

Pošto su zapadne zalihe smanjene, sve češće se razmatra ustupanje licenci i tehničkih nacrta kako bi Ukrajina sama proizvodila deo potrebnog naoružanja.

Međutim, za pokretanje proizvodnje složenih sistema poput američkog „Patriota“ biće potrebni meseci, možda i duže.

Zima se približava, ukrajinske zalihe su pod sve većim pritiskom, a intenzitet ruskih udara raste. Upravo zbog toga zapadni analitičari upozoravaju da bi sadašnje bombardovanje moglo da predstavlja pripremu za odlučujuću fazu sukoba.

Izvor: Blick