Napomenuo je da se iza zatvorenih vrata u traganju za mirom ništa ne dešava.

"Na diplomatskom frontu ne dešava se ništa. Sve se dešava na stvarnom frontu, a tamo se odvija stabilno, neprekidno napredovanje naših trupa ka postavljenim linijama", naglasio je šef ruske diplomatije.

Govoreći o zapadnim partnerima, koji su na ovaj ili onaj način pokušavali da se "ubace" u pregovarački proces, Lavrov je istakao da je to pokušaj dogovaranja pauze kako bi se nekako ojačao kijevski režim.

"Ono što čujete pre svega iz Kijeva, drugih prestonica, iz Vašingtona, čini se sa jednim jedinim ciljem – da se ponovo dobije pauza kako bi se kijevski režim, koji je u fazi urušavanja, na neko vreme opet nekako potkrepio. Otvoreno govore da nemaju čime da se brane od ruskih raketa", podvukao je šef ruske diplomatije.

Podsetio je na to da je u junu ove godine državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je da Amerikanci ne mogu biti posrednici, zato što nedvosmisleno podržavaju i naoružavaju Ukrajinu.

"Potom sam ga u julu ove godine pitao (sreli smo se na Filipinima, tamo su bile aktivnosti ASEAN-a) – da li, dakle, ne treba da nam šalju parlamentarce. Rekao je, navodno ne, tako je rekao, ali generalno bi mogli možda da razmisle, da učine nešto drugo. Kažem mu – hoćete li da razmislite o tome kako da prestanete biti angažovani isključivo u podršci Ukrajini, da postanete pošteni posrednici? Nije ništa odgovorio", rekao je ministar spoljnih poslova Rusije.

Napomenuo je da je 4. jula obavljen razgovor predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika SAD Donalda Trampa, kao i da je tada najavljeno da će se u narednim danima ponovo vratiti specijalni predstavnici predsednika SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner.

"Evropa shvata da, ako se Amerikanci iznenada vrate svojim izvornim predlozima, kakvih je bilo u Enkoridžu... Evropa se tada jednostavno nasmrt uplašila. Odmah su se bacili na 'obradu' predsednika SAD Trampa, kako ne bi potvrdio sopstvene inicijative koje je prihvatio predsednik Ruske Federacije Putin. I evo, u junu ove godine na samitu NATO-a predsednik Francuske Emanuel Makron ponosno je objavio da su, eto, sahranili Enkoridž, da su Tramp i SAD ponovo s njima. Kaže, svi su navodno u jedinstvenom frontu protiv Rusije", ukazao je Lavrov.

Napomenuo je da, ako se zapadna diplomatija svodi na to da zadržava zemlje koje nastupaju sa razumnim, uravnoteženim, kompromisnim inicijativama, neka bude tako.

"Onda svoje ciljeve nećemo ostvarivati za pregovaračkim stolom, što bi za nas bilo poželjnije (i Enkoridž je to dokazao), nego ćemo svoje ciljeve ostvarivati na bojnom polju, kao što je više puta potvrdio predsednik Rusije Vladimir Putin", poručio je ministar spoljnih poslova Rusije.

Dodao je da ovde odsustvo nekih spoljnih znakova da se pregovori vode u mirnom režimu ne znači da se takvi pregovori vode. Kako je istakao Lavrov, njih nema.

"Tendencija 'sitnjenja' zapadnih političara, diplomata, postoji već dugi niz godina. Rekao bih da je, verovatno, početkom 21. veka, kada su odlazili poznati državnici, Ž. Širak i G. Šreder, čitav niz drugih, taj sloj evropskih elita počeo da se sitni u značajnoj meri zato što su istaknute ličnosti postale nepotrebne, a svako drugačije mišljenje se briše", izjavio je šef ruske diplomatije.

Dodao je da danas dobijaju informacije da Evropska unija počinje da priprema neke specijalne posmatrače koji će potajno pratiti kako se odvijaju izbori.

"Trebalo bi da pogledaju sebe, kada je 2004. godine u Ukrajini upravo Zapad naterao da se održi treći krug, naterao da to odobri Ustavni sud Ukrajine, koji prati osnovni zakon zemlje, a u njemu treći krug nije predviđen. Za ime Boga, uradili su to i na vlast nije došao Viktor Janukovič, nego Juščenko", podvukao je.

Skrenuo je pažnju na to da su sasvim nedavno, 2025. godine, bili izbori u Rumuniji, koja je članica NATO-a i Evropske unije.

"U prvom krugu, sasvim čisto (čak ni posmatrači nisu ništa primetili) pobedio je čovek koji nije zastupao to da se u svemu slede naređenja Brisela, nego da se formulišu rumunski nacionalni interesi. Iako nije bilo ničega što bi moglo da mu se zameri, 'skinut je s trke', i to je to", ukazao je Lavrov.

Napomenuo je da su Zapadu potrebne poslušne ličnosti.

"Da i ne govorim o tome kakvih tamo ima istaknutih političara u Engleskoj, gde je, čini mi se, već osmi ili deveti premijer za koga niko nije glasao. Stranka je pobedila, narod joj je dao mandat da vlada, ali pobedila je stranka pod vođstvom lidera. Dakle, glasalo se za lidera. A onda taj lider odjednom prestane da odgovara stranačkom vrhu i on se povlači u stranu. Sledećeg premijera više niko ne bira, njega imenuje stranka", objasnio je ministar spoljnih poslova Rusije.

Istakao je da se proredio taj sloj elite koja pokušava da pravi se da vlada svetom ili da ima osnova da vlada svetom.

"Žao mi je Britanije, zato što je ona sama, rečima premijera Endija Bernema, rekla da će biti uz Ukrajinu do kraja. Pošto kraj Ukrajine nije radostan, žao mi je Britanije", poručio je.

Što se tiče tempa i dubine retorike, Lavrov je naglasio da ipak nije glavna retorika, nego stvarni život.

"Retoriku smo koristili da jasno, nedvosmisleno upozorimo na čitav niz stvari. Upozoravali smo da će ukrajinski teroristički napadi na civilne objekte Rusije, uključujući i rafinerije nafte, izazvati odgovor koji će biti mnogo teži za Ukrajinu. To se sada i dešava", objasnio je.

Dodao je da zvaničnici počinju da govore da neće preživeti zimu, da nešto treba učiniti.

"Predložili su, nagovorili Turke da na Crnom moru uvedu rusko-ukrajinski moratorijum na napade na brodove koji prevoze civilnu robu. Nemoguće je to kontrolisati", istakao je Lavrov.

Podsetio je na to da je to već bilo pre tri godine, kada je postojala "Crnomorska inicijativa", koju je generalni sekretar UN Antonio Gutereš predložio da se prihvati i koju je Rusija prihvatila.

"Ukrajinci su je stalno zloupotrebljavali, zato što su na civilnim brodovima povremeno prevozili naoružanje. A ono što je nama obećano u okviru te inicijative (nesmetan izlaz na svetska tržišta) Evropa je blokirala, pa smo se mi povukli iz tog aranžmana. Sada to ponovo pokušavaju da ožive. To je potpuno neprihvatljivo i potpuno nerealno", podvukao je šef ruske diplomatije.

Kako je naglasio, upozorenja je bilo mnogo, a mogućnosti da se zaključi mir bilo je više nego dovoljno. Podsetio je na april 2022. godine, kada su Ukrajinci na pregovorima u Istanbulu predložili varijantu rešenja, a koje im je tadašnji premijer Britanije Boris Džonson to kategorički zabranio.

"On je negde rekao da nije zabranio, nego da im je rekao da sami odluče: ako budu ratovali, Zapad će nastaviti da ih podržava. On laže. Izašao je veoma zanimljiv članak u jednom američkom časopisu. To je bio 'Amerikan konzervativ', u kome se na nekoliko stranica nabraja kako Zapad nije dozvoljavao Ukrajini da potpiše sopstvene predložene inicijative o rešavanju krize, koje smo mi prihvatili. Zato neka sada sa svojim 'novim idejama' ne žure previše", poručio je Lavrov.

Što se tiče evropske drskosti, istakao je da se toliko "kočopere" da ostavljaju utisak kao da će biti onako kako oni odluče.

"Kao, do 2030. godine već treba da budu spremni da ratuju protiv naše zemlje", rekao je šef ruske diplomatije.

Podsetio je na reči predsednik Rusije Vladimira Putina, koji je, odgovarajući na pitanje o tome da Evropa sama traga za nevoljom kad viče da će Rusija napasti, istakao da ih Rusija nikada neće napasti, ali ako oni napadnu nju, to će biti jednostavno principijelno drugačiji rat, i biće veoma kratak.