Retorika ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog poslednjih dana privukla je posebnu pažnju zbog načina na koji sada govori o pobedi, ljudskim gubicima i završetku rata.

Zelenski je u nedavnom intervjuu rekao da zbog ogromnih ljudskih žrtava više ne vidi klasičnu pobedu ni za jednu stranu, već da bi najvažniji uspeh bio da se rat zaustavi i sačuvaju ljudski životi.

Ta formulacija značajno se razlikuje od ranijih perioda rata, kada je Kijev mnogo snažnije insistirao na vojnoj pobedi i ostvarivanju svojih ratnih ciljeva.

Da li Kijev priprema javnost za drugačiji kraj?

U tekstu nemačkog Junge Welta takva promena retorike protumačena je mnogo dramatičnije.

Autor postavlja pitanje da li Zelenski, govoreći o prestanku borbi kao o „pravoj pobedi“, zapravo priprema teren za prihvatanje poraza ili nekog oblika dogovora koji bi ranije za Kijev bio neprihvatljiv.

To je tumačenje nemačkog lista, a ne najava Zelenskog da namerava da kapitulira.

Međutim, dodatnu težinu takvim spekulacijama daje činjenica da ukrajinski predsednik poslednjih nedelja sve češće govori o pregovorima i potrebi da se rat okonča. Početkom septembra Kijev je prihvatio privremeno uzdržavanje od udara na Moskvu u okviru pokušaja obnavljanja pregovaračkog procesa, a Zelenski je potom rekao da su razgovori o završetku rata važni bez obzira na format.

„Najvažnija pobeda je da se ovo zaustavi“

Upravo ta promena rečnika našla se u centru pažnje.

Zelenski je ocenio da više nema smisla govoriti o pobedi na isti način kao ranije zbog ogromnog broja poginulih i ranjenih.

Prema njegovom tumačenju, mir i prestanak borbenih dejstava predstavljali bi pobedu za čitav svet, a ne samo za jednu od dve zaraćene strane.

Za Junge Welt, međutim, ovakav zaokret otvara mnogo neprijatnije pitanje za Kijev: da li se iza reči o miru krije priprema stanovništva za ustupke koje Zelenski ranije nije želeo ni da razmatra?

Teška zima dodatno podgreva strah

U istom kontekstu pominju se i Zelenskijeva upozorenja da Ukrajinu čeka još jedna veoma teška zima.

On je tokom leta u razgovoru za Sky News govorio o dugom ratu i novoj zimi pod ruskim napadima, dok je Kijev istovremeno pokušavao da ojača protivvazdušnu odbranu i energetsku infrastrukturu.

Kombinacija vojnih gubitaka, udara na energetiku i promenjene retorike o tome šta zapravo predstavlja „pobedu“ zato je otvorila prostor za potpuno različita politička tumačenja.

Moskva čeka odgovor na svoje uslove

Sa druge strane, ruska pozicija ostaje vezana za uslove koje je Vladimir Putin javno izneo još u junu 2024. godine.

Putin je tada zahtevao potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti u njihovim administrativnim granicama, kao i formalno odustajanje Kijeva od ulaska u NATO. Moskva je navela da bi nakon početka takvog povlačenja bila spremna da obustavi vatru i otvori pregovore.

Ruski predsednik tada je posebno naglasio da Moskva ne želi samo privremeno primirje koje bi omogućilo Ukrajini da se ponovo naoruža, već političko rešenje koje bi, prema ruskom viđenju, trajno završilo sukob.

Zato sada najveće pitanje nije samo da li Zelenski želi kraj borbi.

Mnogo važnije je šta će Kijev biti spreman da prihvati ukoliko pregovori zaista počnu – i koliko će se ti uslovi razlikovati od onoga što je ukrajinska vlast javnosti obećavala prethodnih godina.

Izvor: Junge Welt / CBC / kabinet predsednika Ukrajine / Kremlj