Vašington pokušava da pokrene novi diplomatski zamah između Moskve i Kijeva, a jedna od ideja koja se ponovo pominje jeste energetsko primirje.

Ukrajinska strana načelno podržava takvu inicijativu, dok su i iz Moskve stizali signali da se o pojedinim oblicima ograničavanja udara može razgovarati.

Istovremeno, američki predsednik Donald Tramp sastao se sa Volodimirom Zelenskim, dok su predstavnici Moskve nastavili razgovore sa američkom stranom.

Na prvi pogled moglo bi da izgleda da se rat približava makar privremenom diplomatskom rešenju.

Međutim, autor analize objavljene na RT, Sergej Poletajev, tvrdi upravo suprotno.

Prema njegovoj oceni, stavovi Moskve i Kijeva suštinski se nisu promenili, a Ukrajina eventualno primirje vidi pre kao priliku za oporavak nego kao završetak sukoba.

Primirje ili samo predah?

Poletajev podseća da je Ukrajina još tokom proleća 2025. godine, uz podršku evropskih saveznika, pokušavala da izdejstvuje prekid vatre duž postojeće linije fronta.

Prema njegovom tumačenju, takav scenario bi Rusiji bio neprihvatljiv jer bi Ukrajina dobila vreme da obnovi vojsku, privredu i infrastrukturu i kasnije ponovo nastavi sukob.

Autor ocenjuje da je Ukrajina tada, uprkos velikim problemima, još imala funkcionalne delove industrije, poljoprivrede, logistike i privatnog sektora.

Situacija se, prema njegovoj analizi, tokom 2026. dodatno pogoršala.

Kijev je intenzivirao udare duboko na rusku teritoriju, uključujući napade na objekte povezane sa preradom i izvozom nafte, kao i na druge logističke i komercijalne ciljeve.

Moskva je odgovorila širim napadima na ukrajinsku infrastrukturu.

Moskva smatra da ima prednost u eskalaciji

Poletajev tvrdi da je Rusija u toj vrsti sukoba u povoljnijoj poziciji zbog veće vatrene moći, veće teritorije i iscrpljenosti ukrajinske protivvazdušne odbrane.

Prema njegovoj oceni, upravo zato su posledice ruskih udara za Ukrajinu teže nego posledice ukrajinskih udara za Rusiju.

On smatra da je takav razvoj događaja jedan od glavnih razloga zbog kojih Zelenski sada ponovo govori o energetskom primirju.

Ukrajinska ekonomija, tvrdi autor, trpi sve veći pritisak, dok su industrija i energetika ozbiljno pogođene.

Posebno upozorava da bi predstojeća zima mogla da bude najteža od početka rata.

Zelenski traži primirje, ali i novo oružje

Poletajev ukazuje na, kako ocenjuje, kontradikciju u porukama iz Kijeva.

Sa jedne strane, Zelenski govori o mogućnosti primirja i prekidu udara na energetiku.

Sa druge, od SAD traži novi „zimski paket“ naoružanja i ponavlja da rat ne može biti završen bez rešavanja pitanja Krima.

Upravo zbog toga autor zaključuje da Kijev ne želi trajni završetak sukoba pod sadašnjim uslovima.

Prema njegovoj interpretaciji, cilj bi mogao biti zamrzavanje fronta, obnova kapaciteta i priprema za nastavak borbi u povoljnijem trenutku.

Rusija ne želi delimični dogovor

Moskva, prema ovoj analizi, upravo zato odbacuje ideju ograničenog primirja.

Ruski zvaničnici više puta su poručivali da ne žele rešenje koje bi samo privremeno zamrzlo sukob bez šireg političkog sporazuma.

Poletajev smatra da Rusija sada veruje da ima dovoljno vojnih i ekonomskih kapaciteta da nastavi pritisak i tokom zime.

U tom scenariju, vazdušni udari velikog dometa mogli bi prvi put od početka rata da postanu važniji od samog pomeranja linije fronta.

Zima kao nova faza rata

Prema autoru analize, obe strane već se pripremaju za takav scenario.

Ukrajina će pokušavati da udara rusku energetsku, logističku i industrijsku infrastrukturu, dok će Moskva nastojati da odgovori još snažnijim napadima na ukrajinske ciljeve.

Zbog toga Poletajev smatra da trenutno nema mnogo prostora ni za energetsko primirje ni za potpuno zamrzavanje sukoba.

Njegov zaključak je da diplomatski razgovori postoje, ali da vojna logika na terenu i dalje vuče obe strane ka nastavku rata.

Drugim rečima, dok se javno govori o miru, pripreme za zimsku kampanju već uveliko traju.

Izvor: RT / Sergej Poletajev