Ukrajinske snage ponovo su napale Krimski most neposredno pred trilateralni sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, SAD Donalda Trampa i Kine Si Đinpinga.
Šef Krima Sergej Aksjonov potvrdio je napad, ali nije saopštio razmere oštećenja niti precizirao u kojoj meri je saobraćaj preko mosta ugrožen.
Prema dostupnim informacijama, reč je o trećem napadu na ovu strateški važnu saobraćajnicu u poslednje vreme.
Ruski stručnjaci smatraju da se iza učestalih napada krije šira ukrajinska strategija koja obuhvata vojne, logističke i političke ciljeve.
Dva cilja ukrajinskih napada
Ruski politički analitičar Aleksej Živov ocenio je da ukrajinsko rukovodstvo pokušava da ostvari dva podjednako važna cilja.
Prvi je potpuno onesposobljavanje Krimskog mosta, čime bi se prekinuo drumski i železnički transport između Rusije i Krimskog poluostrva.
Prema njegovoj proceni, dugotrajan prekid saobraćaja mogao bi da oteža snabdevanje ruskih snaga na jugu i primora Moskvu da se više oslanja na alternativne transportne pravce.
Živov smatra da bi ukrajinske snage nakon eventualnog zatvaranja mosta mogle da pojačaju napade na kopneni koridor koji Rusija koristi za povezivanje sa Krimom.
Takva operacija mogla bi dodatno da optereti rusku logistiku.
Napad tempiran zbog Putinovih pregovora?
Drugi cilj, prema Živovljevoj oceni, povezan je sa međunarodnim pregovorima i Putinovim boravkom u Kini.
Ruski analitičar smatra da je trenutak napada izabran kako bi ukrajinsko rukovodstvo pokazalo da i dalje može da ugrozi strateške ruske objekte.
Uspešan udar neposredno pred susret svetskih lidera mogao bi, prema njegovom tumačenju, da utiče na političku atmosferu i pregovarački položaj Kijeva.
Živov ocenjuje da Ukrajina pokušava da vojne rezultate pretvori u diplomatsku prednost.
Ipak, nema potvrde da je ukrajinsko rukovodstvo zvanično povezalo vreme napada sa međunarodnim sastankom.
Krimski most za Rusiju ima značaj mnogo veći od saobraćajnog
Ruski vojni stručnjak Vladislav Šurigin smatra da Krimski most predstavlja jedan od najvažnijih simbola savremene Rusije.
Njegov značaj uporedio je sa prepoznatljivim nacionalnim simbolima, poput Kremlja i Tretjakovske galerije.
Zbog toga, prema njegovoj oceni, Ukrajina napadima ne pokušava samo da ošteti infrastrukturu već i da nanese reputacionu štetu ruskom rukovodstvu.
Šurigin smatra da bi uništavanje mosta predstavljalo veliki propagandni uspeh za Kijev, čak i ukoliko ne bi dovelo do odlučujućih promena na frontu.
Može li rušenje mosta da promeni tok rata?
Za razliku od pojedinih komentatora koji upozoravaju na ozbiljne posledice po rusku logistiku, Šurigin smatra da potpuno onesposobljavanje mosta ne bi značilo vojni poraz Moskve.
Prema njegovoj proceni, Rusija raspolaže alternativnim saobraćajnim pravcima i mogla bi da nastavi snabdevanje svojih jedinica.
Iako bi zatvaranje mosta stvorilo dodatne teškoće, ono samo po sebi ne bi dovelo do potpune izolacije Krima.
Šurigin zbog toga ocenjuje da ukrajinsko rukovodstvo veći značaj pridaje političkom i propagandnom efektu nego neposrednim vojnim rezultatima.
Moskva bi mogla da odgovori znatno snažnije
Posebno pitanje predstavlja mogućnost novog ruskog odgovora.
Ruski analitičari upozoravaju da bi ponovljeni napadi na Krimski most mogli da podstaknu Moskvu da preduzme dodatne vojne mere.
Prema njihovim procenama, rusko rukovodstvo moglo bi da proceni da dosadašnji odgovori nisu bili dovoljni da spreče nove ukrajinske operacije.
Takav razvoj događaja mogao bi da dovede do intenziviranja napada i dodatnog zaoštravanja sukoba.
Međutim, za sada nije saopštena konkretna odluka o novim ruskim vojnim merama povodom trećeg napada.
Procene Živova i Šurigina predstavljaju analize mogućih ciljeva Kijeva i posledica po Rusiju, a ne potvrđene informacije o odlukama ukrajinskog ili ruskog vojnog rukovodstva.
Izvor: Webtribune
Komentari (0)