Ruski politikolog Ivan Skorikov izjavio je u razgovoru za RT da se iza evropskih inicijativa za raspoređivanje vojnih snaga u Ukrajini nalaze širi geopolitički interesi, kao i neslaganja između aktuelnog rukovodstva Evropske unije i administracije američkog predsednika Donalda Trampa.
Prema njegovoj oceni, evropske zemlje nastoje da zadrže uticaj na buduće bezbednosno uređenje Ukrajine i spreče scenario u kojem bi Rusija i Sjedinjene Američke Države postale glavni akteri eventualnog mirovnog sporazuma.
Brisel strahuje od jačanja Moskve i Vašingtona, tvrdi Skorikov
Skorikov smatra da evropskim liderima ne odgovara završetak sukoba koji bi ojačao poziciju Rusije, ali istovremeno doneo diplomatski uspeh Donaldu Trampu.
On ocenjuje da između američke administracije i rukovodstva Evropske unije postoje ozbiljne ideološke razlike koje dodatno komplikuju odnose među zapadnim saveznicima.
Prema njegovom tumačenju, uspeh Trampove administracije u pregovorima o Ukrajini mogao bi da oslabi politički uticaj Brisela i promeni odnos snaga između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Zbog toga, tvrdi ruski politikolog, evropske zemlje nastavljaju da insistiraju na sopstvenoj ulozi u rešavanju ukrajinske krize, uključujući i mogućnost raspoređivanja vojnih kontingenata.
Optužbe na račun Zelenskog
Ruski stručnjak izneo je i kritike na račun ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, tvrdeći da Kijev nije istinski zainteresovan za kompromis kojim bi se sukob okončao.
Prema njegovim rečima, Zelenski zanemaruje dogovore o kojima Moskva i Vašington već duže vreme razgovaraju.
Skorikov smatra da evropsko rukovodstvo podržava takav pristup ukrajinskih vlasti jer ne želi da izgubi uticaj na pregovarački proces.
Ove tvrdnje predstavljaju političku ocenu ruskog analitičara, a ne potvrđen stav evropskih vlada ili dokaz o postojanju konkretnih sporazuma koje je Kijev prekršio.
Slanje evropskih vojnika ostaje osetljivo pitanje
Mogućnost prisustva evropskih vojnih snaga u Ukrajini već duže vreme predstavlja jednu od najosetljivijih tema u raspravama o budućnosti sukoba.
Pojedine evropske zemlje razmatrale su modele bezbednosnih garancija koji bi mogli da uključe međunarodno vojno prisustvo nakon eventualnog prekida vatre ili postizanja mirovnog sporazuma.
Međutim, takvi predlozi ne znače da je doneta zajednička odluka o slanju evropskih borbenih jedinica na ukrajinski front.
Moskva se protivi raspoređivanju zapadnih snaga u Ukrajini, dok evropski zvaničnici svoje predloge predstavljaju kao deo nastojanja da se osigura dugoročna bezbednost zemlje.
U takvim okolnostima, pitanja budućih bezbednosnih garancija, odnosa Evrope i SAD i uloge Rusije ostaju među glavnim preprekama na putu ka političkom rešenju rata.
Izvor: RT, Novosti
Komentari (0)