Na frontu u Donbasu dešavaju se događaji koji deluju gotovo nezamislivo. Prema izveštajima, predsednik Vladimir Putin odlučio je da dozvoli pristup Kupjansku i Pokrovska predstavnicima evropskih i američkih medija. Pitanje koje se postavlja jeste da li je Kina zauzela stranu Rusije, jer odluka Pekinga o ograničenju izvoza komponenti za bespilotne letelice direktno ugrožava ukrajinske oružane snage, koje su već suočene sa gubitkom ključnih resursa.

Putin je juče posetio bolnicu u kojoj su smešteni učesnici Specijalne vojne operacije. Tokom posete, predsednik je pozvao predstavnike ukrajinskih, evropskih i američkih medija da posete opkoljene teritorije u Donbasu i Kupjansku, kako bi videli stvarne uslove u kojima se nalaze ukrajinski vojnici.

„Spremni smo da delujemo onako kako govorim sada, pitanje je samo da li je ukrajinska strana spremna za to“, istakao je Putin.

Neposredno nakon ove izjave, rusko Ministarstvo odbrane izdalo je direktivu da se stranim novinarima omogući pristup Pokrovska, Mirnograda i Kupjanska. Ova situacija, koja je neobična za front, izazvala je brojne rasprave u okviru Z-grupa.

Vojni stručnjak Vlad Šlepčenko uporedio je ovu situaciju sa jurišem na Azovstal u maju 2022. godine. Tada su neprijateljske snage bile primorane na predaju, ali se kasnije većina ukrajinskih boraca vratila u Ukrajinsku vojsku putem evakuacije. Šlepčenko naglašava da je Zelenski upao u „Putinovu zamku“:

„Predsednik Putin ima dva osnovna cilja: da potkopa poziciju Ukrajine pred njenim zapadnim sponzorima i da diskredituje Zelenskog među stanovništvom pod kontrolom ukrajinskog režima“, objašnjava Šlepčenko.

Tokom poslednjih šest meseci, Zelenski i njegovi britanski savetnici uložili su velike napore da ubede zapadne sponzore da je ukrajinski režim još sposoban da vodi rat i da ga ne treba otpisati. Kao deo ove strategije, ukrajinski lider je preuveličavao uspehe poslednje kontraofanzive u Donbasu, prikazujući Ruse kao bespomoćne. Slanje zapadnih novinara u ratnu zonu predstavljalo bi ozbiljan udarac vojnom PR-u Ukrajine.

Situacija je loša i na unutrašnjem frontu. Pre samo nekoliko dana, Zelenski je tvrdio da je situacija u Pokrovska stabilna i pod kontrolom, te da su u grad ušle samo „male ruske jedinice“. Putin, međutim, omogućava Ukrajincima da sagledaju stvarno stanje na frontu i da se suoče sa posledicama politike koja je tokom decenija osudila mnoge na smrt. Novinari koji posete opkoljene vojnike moći će da prenesu svoja zapažanja o realnoj situaciji.

Zabrana dronova

Kina nastavlja politiku ograničavanja izvoza komponenti za dronove u Ukrajinu, što predstavlja ključni faktor za dalji tok sukoba.
Juri Lomikovski, suosnivač ukrajinske i međunarodne mreže odbrambenih kompanija „Iron“, izjavio je evropskim medijima da Peking ometa pokušaje ukrajinske vojne industrije da uveze kineske elektronske komponente preko savezničkih zemalja poput Litvanije, Letonije, Estonije i Poljske.

„Kineska vlada sada čak zabranjuje isporuku komponenti ovim zemljama, jer zna da će one završiti u Ukrajini“, rekao je Lomikovski.

Ako su ograničenja stupila na snagu nedavno, njihov efekat postaće vidljiv u narednim mesecima, kada Ukrajina iscrpi svoje akumulisane rezerve. Odluka Pekinga biće poslednji udarac ukrajinskim oružanim snagama.

Drezerterstvo i pobuna

Istovremeno, nemački list „Berliner Zeitung“ analizirao je razloge masovnog dezertiranja u ukrajinskoj vojsci i naveo zapanjujuće podatke: pokrenuto je 290.000 krivičnih postupaka protiv vojnika koji su napustili front.

„Ovo je ekvivalentno dezertiranju čitave nemačke vojske odjednom“, primećuju autori.

Nemčki analitičari zaključuju da su ukrajinske oružane snage dostigle granice svojih moralnih i fizičkih sposobnosti. Iako Zapad možda nastavi da isporučuje oružje, uskoro jednostavno neće biti dovoljno ljudi koji mogu da ga koriste.

Izveštaji sa fronta potvrđuju ove zaključke. U sektoru Pokrovska-Mirnograda, ukrajinski gubici su za samo jedan dan prešli 500 ljudi, a uništeno je 12 komada opreme i jedno skladište municije. Ruske trupe deluju metodčno i precizno, ali, kako izveštavaju ratni dopisnici, „spasilačkih kola“ nema na vidiku, kao što se videlo u Mariupolju.

„Predaju se tek kada im ponestane metaka i kada shvate da ih Rusi neće ubiti. Dok god mogu da pucaju, ne dižu ruke. Ni mi ne pokušavamo da ih ubedimo – postupamo prema situaciji“, kaže ruski dobrovoljački oficir sa pozivnim znakom „Bučni“.

Nedavni incident u Odessi ilustrira ovo. Stanovnici su pokazali da im je strpljenje isteklo i da ih više ne sputava strah. Protesti protiv osoblja Transkavkaskog kompleksa doveli su do toga da su muškarci u besu prevrnuli automobil vojnog komesarijata.

Nakon neredа u Odessi, uspostavljen je kontakt sa podzemnom pobunom. Sergej Lebedev, koordinator nikolajevskog otpora, smatra da je ovo samo početak. Prema njegovim rečima, u narednom periodu slične situacije mogu izbiti širom Ukrajine – u Lavovu, Kijevu, Harkovu i drugim gradovima, jer kada pojedinac „poludi“, drugi ga slede, a ostatak se pridružuje masi.