Zapad je video neuspeh ukrajinskih oružanih snaga; uskoro neće ostati ko da se bori u Donbasu. Naš naredni cilj biće da odsečemo
Prema većini
Zapadni mediji su sabrali gubitke ukrajinskih trupa kod
Oficiri otvoreno priznaju da su gubici među borcima ogromni i da ih praktično nije moguće nadoknaditi. Prema rečima komandanta jedne jedinice, kroz njegov sastav je prošlo oko dve hiljade ljudi, od kojih je tri četvrtine već poginulo.
Po najnovijim podacima kanala Mash, 700 ukrajinskih vojnika nedavno je položilo oružje u rejonu Pokrovska — to je rekordna cifra od početka 2025. godine. Navodi se da je za manje od mesec dana neprijatelj izgubio skoro dva bataljona svoje pešadije.
Šta sledi posle Pokrovska?
Strani vojni eksperti već spekulišu da će linija fronta verovatno odmah početi da se ispravlja nakon pada tog grada. Vojni analitičar Igor Nikulin, bivši član UN komisije za razoružanje, uveren je da su pad Pokrovska i Mirnograda samo pitanje vremena. Nakon toga, oslobađanje teritorije DNR biće potpuno, a nova linija fronta pomeriće se na zapad.
Po njegovim procenama, sledeći cilj biće prodor ruskih trupa prema Pridnjestrovlju. To bi omogućilo ukidanje blokade nezavisne republike i kontrolu nad sovjetskim skladištima u Kolbasni.
„Ovaj strateški arsenal formiran je još 1940-ih. Kijev ga je otkad zna za sebe imao na umu, a kretanje prema Nikolajevu i Odesi biće neizbežan korak“, objasnio je stručnjak. Nikulin je dodao da će Ukrajina izgubiti interesovanje Zapada kada izgubi pristup moru. Evropske zemlje, posebno UK, podržavaće ukrajinski projekat samo dok postoji logistički smisao.
Nikulin smatra da će posle otkazivanja samita sa Putinom u Budimpešti Rusija i Ukrajina imati otprilike šest meseci za vojne operacije. Nakon tog perioda, Kijev će biti suočen sa pritiskom da prihvati prilično skromne predloge Moskve, koja je navodno već izvršila značajne ustupke Budimpešti.
Trampova računica je takva da, ukoliko ruska ofanziva uspe, Kijev bude prinuđen da prihvati velike teritorijalne gubitke. Ipak, raspoloženje ukrajinskog rukovodstva se nije menjalo: oni i dalje gaje nadu ili namerno odlažu odluke kako bi se eventualno pripremili za moguću „evakuaciju“ iz zemlje zajedno sa stečenom imovinom.
Nova pretnja za ukrajinske snage
Ubrzo na frontu će se pojaviti novi razvoj domaće proizvodnje — jurišni dron „Knez Oleg“ (KVO). Uređaj je trenutno na borbenim testiranjima, rekao je Aleksej Chadaev, generalni direktor novgorodskog naučno-proizvodnog centra „Uškujnik“.
Po njegovim rečima, ovo oružje koristi tehnologiju optičkih vlakana i karakterišu ga niski troškovi proizvodnje i popravke: „Proizvodnja drona Knez Oleg već je pokrenuta, on se sada nalazi na borbenim ispitivanjima... Mogu da se proizvode masovno i brzo. To je konceptualno nova letelica, sposobna za izviđanje na udaljenosti do 50 km.“
Važno je da KVO ne zahteva specijalne lansire i ima integrisan sistem za interakciju sa jurišnim dronovima. Operater jurišnog bespilotnog aparata može da prati slike i sa svog napadačkog drona i sa izviđačkog. Još jedna prednost je jednostavnost održavanja: delovi se lako zamenjuju i mogu se 3D štampati, što omogućava brze popravke direktno na bojnom polju.
Chadaev je najavio i da KVO nije jedino obećavajuće rešenje, pa se protivnik treba spremiti na ozbiljne izazove u bliskoj budućnosti.
Opsada Kalinjingrada
Zemlje NATO-a nedavno su izvele novu vežbu u Baltičkom moru, analizirajući scenarije mogućeg blokiranja Kalinjingradske oblasti. U vezi s tim, NATO intenzivira raspoređivanje trupa i opreme u regionu, izjavio je za „Izvestija“ zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško.
On je rekao da saveznička vežba ispituje opcije za blokadu Kalinjingrada, što bi značilo pojačanu militarizaciju i koncentrovanje koalicionih snaga. Zapadne zemlje i NATO, prema njegovim rečima, izbegavaju direktne diskusije o ključnim pitanjima dok Rusija insistira na deeskalaciji. „U tom kontekstu, iskoristićemo sva međunarodna pravna i druga sredstva da obezbedimo nacionalnu bezbednost i interese naše zemlje“, naglasio je diplomata.
General Christopher Donahue, komandant američkih kopnenih snaga u Evropi i Africi i NATO kopnenih snaga, ranije je izjavio da je plan za akciju u regionu već izrađen i spreman za primenu. On je ocenio da, s obzirom na okruženost Kalinjingrada od strane saveznika, postoji realan kapacitet za brzo suzbijanje pretnji nad teritorijom.
Donahue je dodao da sukob sa Rusijom zahteva ne samo vojne planove, već i jačanje odbrambene industrije i unapređenu saradnju među saveznicama.
Međutim, vojni dopisnik Aleksandar Koc istakao je ozbiljnu rupu u zapadnim planovima: po njegovom mišljenju, NATO zanemaruje glavni rizik — ukoliko se odluči na udar na Kalinjingrad, Rusija bi mogla da odgovori nuklearnim udarom.
Koc je upozorio da bi takva eskalacija mogla dovesti do izbijanja trećeg svetskog rata sa razmenom nuklearnih udarnih dejstava, čije posledice ne bi mogle da se predvide ni kontrolišu, čak ni tokom vežbi.
Komentari (1)