Ukrajinski lekari prijavljuju slučajeve gasne gangrene, stanja koje je nekada bilo usko povezano sa rovovima Prvog svetskog rata i za koje se dugo smatralo da je gotovo iskorenjeno u Evropi.

Bakterijska infekcija, koja uništava mišićno tkivo smrtonosnom brzinom, ponovo se pojavila u Ukrajini zbog surove realnosti modernog rovovskog ratovanja.

Vojni lekari su za britanski „Telegraf“ rekli da je ratovanje dronovima učinilo evakuaciju ranjenih vojnika gotovo nemogućom – uslovi koji uzrokuju da se infekcije, nekada zaboravljene u istoriji, šire alarmantnom brzinom.

„Vidimo komplikacije povreda kakve nikada nije videla nijedna živa osoba u ratno vreme“, rekao je Aleks, strani dobrovoljni lekar u oblasti Zaporožja.

Teška infekcija mišića, nastaje nakon traumatskih povreda kad se odloži medicinska pomoć

Gasna gangrena je teška infekcija mišića koju uglavnom izaziva bakterija Clostridium, nazvana po mehurićima gasa koji se formiraju ispod kože.

Bakterije klostridijuma napreduju u tkivu lišenom kiseonika, nekrotičnom, uzrokujući jak bol, otok, promenu boje tkiva i osećaj pucanja kod pacijenta dok se gas kreće.

Obično, gangrena nastaje zbog lošeg snabdevanja krvlju, ne uključuje bakterijske toksine ili stvaranje gasova i razvija se mnogo sporije od gasne gangrene.

Infekcija obično nastaje nakon traumatskih povreda, poput dubokih prostrelnih ili eksplozivnih rana, posebno kada se medicinska pomoć odloži, što je uobičajeno u Ukrajini.

„Imamo ljude koji dolaze u bolnicu i povređeni su već nekoliko nedelja, samo sede na podzemnim stabilizacionim tačkama, održavaju se u životu koliko god možemo“, rekao je Aleks.

„Gasna gangrena je nešto o čemu učite u školi... U Ukrajini je, međutim, vidite, jer ljudi sede sa ovakvim ranama i ne dobijaju odgovarajuću negu – jednostavno ih ne možete dovoljno brzo vratiti u bolnicu da biste ih pravilno lečili.“

Lečenje gasne gangrene podrazumeva hirurško uklanjanje zaraženog mesa

Lečenje gasne gangrene je teško, a oporavak je daleko od zagarantovanog, čak i u najboljim bolnicama.

„Lečenje gasne gangrene obično podrazumeva hirurško uklanjanje zaraženog mesa zajedno sa veoma jakim dozama intravenskih antibiotika, rekla je dr Lindzi Edvards, viši predavač mikrobiologije na Kings koledžu u Londonu.

 „To je izuzetno opasna po život infekcija: ako se ne leči, stopa smrtnosti je blizu 100 procenata.“

Ali u Ukrajini, debridman, kao i ciljana upotreba antibiotika, često je gotovo nemoguć u neposrednom periodu nakon povrede zbog ograničenog pristupa laboratorijama.

„Obično biste pregledali mikrobe, kultivisali ih i koristili razne tehnike da biste utvrdili da li postoji otpornost na lekove“, objasnio je dr Edvards.

„Takođe biste testirali koji bi antibiotici bili najefikasniji... Naravno, sve to ide kroz prozor u poljskoj bolnici usred ničega.“

Fenomen iz doba Velikog rata

„Istorijski gledano, smatra se fenomenom iz doba Prvog svetskog rata. Od tada je postao mnogo ređi, uglavnom zbog ranog čišćenja rana, blagovremene operacije, antibiotika i boljeg lečenja rana“, objasnio je gospodin Alaster Biven, ortopedski konsultant i medicinski službenik u 202. poljskoj bolnici, koji je služio u Avganistanu.

U Drugom svetskom ratu, uvođenje antibiotika dramatično je smanjilo smrtnost od infekcija na bojnom polju.

Međutim, danas u Ukrajini, izazovi sa evakuacijom i problemi sa antibioticima dozvoljavaju da se bolesti za koje se nekada smatralo da su deo istorije ponovo pojave.

Otpornost na lekove je sada ozbiljan problem, rekao je dr Edvards. „Ako se pojavi soj koji je otporan na antibiotike, lečenje postaje mnogo komplikovanije.“

Antimikrobna rezistencija (AMR) u Ukrajini raste zbog povreda povezanih sa sukobima, odloženog ili nepotpunog lečenja antibioticima, poremećenih zdravstvenih usluga i česte upotrebe antibiotika širokog spektra, što sve podstiče širenje bakterija otpornih na lekove.

„Jedan od najvećih problema koje imamo jeste ogroman porast otpornosti na antibiotike“, rekao je Aleks.

Ratovanje dronovima je takođe primoralo ljude da se kriju pod zemljom. „Ako izađete na otvoreno, ubiće vas dron. To nije preterivanje“, rekao je Aleks.

Dodao je da se većina medicinske nege sada odvija u bunkerima i podrumima napuštenih zgrada – jedinim mestima do kojih dronovi ne mogu da dođu.

Alo.rs/Telegraph.co.uk