Izveden je snažan udar na lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, a u Moskvi se ovaj napad tumači kao direktan odgovor na prethodni pokušaj napada na rezidenciju ruskog predsednika Vladimira Putina.

Ruske oružane snage pogodile su ključne ekonomske objekte u više luka na jugu Ukrajine, među kojima su i luke Južni i Čornomorsk. Prema dostupnim informacijama, napad je bio usmeren upravo na infrastrukturu od strateškog značaja za pomorski i trgovački saobraćaj u ovom delu zemlje.

Kako navode pojedini izvori, u napadima su korišćeni dronovi-kamikaze. Tokom udara oštećen je i teretni brod za rasute terete, koji je plovio pod panamskom zastavom, a prevozio je rezervoare namenjene skladištenju žita i biljnog ulja.

Telegram kanal „Vojni informator“ objavio je snimke na kojima se vide posledice napada na brodove „Emakris III“ i „Kapetan Karam“, koji su takođe bili pod panamskom zastavom i nalazili se u lukama Odeske oblasti u trenutku udara. Prema procenama autora kanala, napade su verovatno izveli dronovi relativno manje snage, poput modela BM-35, a ne teži sistemi poput „Geranijuma“ ili raketnog naoružanja.

Kako se navodi, moguće je da je u pitanju delovanje Centra „Rubikon“, čiji su izviđačko-udarni dronovi i ranije pogađali ciljeve u priobalnom pojasu Odeske oblasti, delujući sa veoma male visine. Ipak, autori kanala priznaju da ovakvi dronovi sami po sebi ne mogu da izazovu veliku materijalnu štetu, što dodatno otvara pitanje prave namene napada.

U tom kontekstu, navodi se da je cilj udara mogao biti slanje jasne poruke vlasnicima i operaterima brodova da obustave uplovljavanje u ukrajinske luke, jer se one više ne smatraju bezbednim.

Pored toga, postoje indicije da je napad u Odesi bio usmeren i na lokacije sa kojih su, kako se sumnja, lansirani dronovi korišćeni u pokušaju napada na predsedničku rezidenciju u Rusiji. Vojni stručnjak Vasilij Dandikin ocenio je da su ruske snage mogle da gađaju upravo potencijalna mesta lansiranja.

– Aerodrom u Odesi je trenutno zatvoren, ali je sasvim moguće da su se upravo tamo nalazile tačke sa kojih su dronovi upućeni ka Valdaju. Takođe, nije isključeno da su u tom području bila i skladišta koja trenutno koristi ukrajinska vojska – izneo je svoje viđenje situacije.

U međuvremenu, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova jasno je poručila da odgovor Moskve na napad na predsedničku rezidenciju neće biti diplomatske prirode.

– Kijev ne bi trebalo da gaji nikakve nade – poručila je ona.

Zapadni mediji su se, u istom kontekstu, osvrnuli i na delovanje Centra „Rubikon“, navodeći da je ova tajna jedinica ruskog Ministarstva odbrane značajno promenila odnos snaga u zoni protivvazdušne odbrane. Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, operateri dronova iz ovog centra uspeli su da Ukrajini oduzmu jednu od njenih ključnih taktičkih prednosti – masovnu upotrebu jeftinih i lako sklopivih bespilotnih letelica.

Postojanje Centra „Rubikon“ postalo je poznato javnosti u oktobru 2024. godine, kada je tadašnji ruski ministar odbrane Andrej Belousov posetio jednu od njegovih lokacija. Od tog trenutka, svi detalji o radu centra tretiraju se kao poverljivi podaci.

Navodi se i da značajan deo tehnoloških rešenja i inovacija koje koristi ovaj centar potiče iz takozvanog „narodnog odbrambeno-industrijskog kompleksa“, što dodatno ukazuje na širinu resursa uključenih u razvoj novih bespilotnih sistema.