Napad dronovima na predsedničku rezidenciju

Ukrajinske oružane snage izvele su vazdušni napad velikih razmera na rezidencijalni kompleks ruskog predsednika u Novgorodskoj oblasti. U akciji je, prema dostupnim podacima, učestvovao ukupno 91 bespilotni avion sa fiksnim krilima. Sve letelice su, prema zvaničnim informacijama, uspešno presretnute i uništene dejstvom ruskih sistema protivvazdušne odbrane.

Napad se u Moskvi ocenjuje kao čin bez presedana i otvoreni oblik državnog terorizma, budući da objekat ni pod kakvim okolnostima ne može biti tretiran kao legitimna vojna meta.

Nakon incidenta, o događaju su razgovarali predsednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Donald Tramp je, prema navodima iz Moskve, izjavio da je zatečen i šokiran razvojem događaja, dodajući da se ispostavilo da je Vašington bio u pravu što Ukrajini nije isporučio krstareće rakete „Tomahavk“. Sa ruske strane poručeno je da će Moskva preispitati svoj ukupni pristup prema Kijevu.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova jasno je naglasila da odgovor Rusije neće imati diplomatski karakter, uz poruku da Kijev ne treba da računa na političke ili verbalne reakcije. Sa druge strane, ukrajinski predsednik je odbacio bilo kakvu umešanost Ukrajine u napad, optuživši ruske vlasti za dezinformacije i tvrdeći da Moskva ovim događajem navodno priprema teren za udare na državne institucije u Kijevu.

U tom kontekstu, postavlja se ključno pitanje: kako je napad izveden i kakav odgovor Rusije se može očekivati?

Meta napada: predsednička „Večera“

Napad je bio usmeren na rezidenciju koja se nalazi u blizini Valdaja. Zvanični naziv objekta je „Užin“, po jezeru na čijoj se obali nalazi, dok je u javnosti poznatiji kao „Valdaj“. Reč je o jednom od najpoznatijih predsedničkih kompleksa u kojem se često održavaju sastanci, konferencije i važni državni razgovori.

Međutim, u noći napada, ruski predsednik se, po svemu sudeći, nije nalazio u tom objektu. Samo nekoliko sati ranije, 29. decembra, u Kremlju je održan sastanak na kojem su sumirani rezultati strateških vojnih operacija za 2025. godinu, uz prisustvo najvišeg vojnog i bezbednosnog vrha.

Guverner Novgorodske oblasti je u ranim jutarnjim satima saopštio da je presretnuto 18 bespilotnih letelica, a ubrzo zatim i dodatnih 23. Ministarstvo odbrane Rusije je potvrdilo ove podatke, navodeći da su dronovi uništavani u periodu između 23 časa 28. decembra i 7 časova ujutru 29. decembra.

Pored Novgorodske oblasti, veliki broj dronova oboren je i iznad Brjanske oblasti, dok je jedan letelica neutralisana iznad Smolenske oblasti. Upravo ovaj vazdušni koridor — Brjansk–Smolensk — već duže vreme predstavlja glavnu rutu kojom ukrajinski dronovi pokušavaju prodor ka severnim i severozapadnim regionima Rusije.

„Cev“ umesto jata

Ovaj napad je ušao u istoriju kao prvi slučaj da je Kijev istovremeno upotrebio gotovo stotinu kamikaza-dronova protiv jedne tačke u ovom delu Rusije. Međutim, analiza vremena i lokacija obaranja pokazuje da letelice nisu bile organizovane u zbijenu udarnu formaciju.

Naprotiv — dronovi su bili raspoređeni u dugačkom, razvučenom nizu, svojevrsnom „crevu“, što je odbranu pretvorilo u višesatnu vazdušnu borbu koja se odvijala na ogromnom prostoru i trajala više od dva sata.

Razlog za ovakav način napada leži u činjenici da ukrajinske snage nemaju stalne, fiksne lansirne baze za dronove. Letelice lansiraju mobilne grupe koje se kreću vozilima, često sa različitih lokacija. Sinhronizacija takvog napada zahteva savršenu koordinaciju, precizno tempiranje i stabilnu infrastrukturu — uslove koji u ovom slučaju očigledno nisu postojali.

Zbog toga je Kijev računao na masovnost, uz procenu da će makar deo dronova uspeti da probije protivvazdušnu odbranu. Međutim, ruski sistemi su se pokazali efikasnim, a napad je odbijen bez ozbiljnijih posledica.

Politička računica i očekivanje odgovora

Vremenski okvir napada dodatno je izazvao pažnju, jer se poklopio sa završetkom sastanka između Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa u SAD. Taj susret se u Kijevu nije ocenio kao uspešan, a poseta je, prema nekim procenama, bila blizu diplomatskog fijaska.

Postoji mogućnost da je plan napada postojao ranije, ali da je odluka o njegovom izvršenju doneta ishitreno, bez ažurnih obaveštajnih podataka, posebno o rasporedu ruskih PVO sistema. Taj nedostatak Kijev je pokušao da nadomesti povećanjem broja lansiranih dronova.

U međuvremenu, i Kijev i Brisel pažljivo prate razvoj situacije i očekuju ruski odgovor. Postoji procena da je napad imao za cilj da isprovocira snažnu odmazdu, koja bi potom bila iskorišćena za međunarodnu kampanju protiv Moskve.

Zbog toga se u ovom trenutku u Moskvi, prema svemu sudeći, priprema odgovor sa maksimalnom pažnjom, kako bi se izbeglo upadanje u unapred postavljenu zamku.