U Nemačkoj ne rastu samo cene goriva – dramatično su skočile i kirije, uprkos pokušajima države da ograniči njihov rast. Iako su vlasti još pre deset godina uvele tzv. „kočnicu stanarina“ na pojedinim tržištima, cene zakupa nastavile su snažno da rastu.

Danas stanari u velikim nemačkim gradovima u proseku plaćaju čak 43 odsto više nego 2015. godine. Najizraženiji skok zabeležen je u Berlinu, gde su kirije porasle čak 69 procenata. Prema podacima nemačke vlade, cena zakupa bez troškova grejanja porasla je sa 9,02 evra po kvadratnom metru 2016. godine na 15,25 evra prošle godine.

Sličan trend beleži se i u drugim gradovima. U Lajpcigu su kirije porasle 67 odsto, dok su u Bremenu i Duizburgu zabeleženi skokovi od po 46 procenata.

U Esenu i Diseldorfu cene su povećane za 43 odsto, dok su u Hamburgu porasle 42 procenta. Iako je rast u Minhenu nešto manji i iznosi 37 odsto, ovaj grad i dalje drži titulu najskupljeg – u 2025. godini cena zakupa dostigla je čak 21,29 evra po kvadratnom metru.

Frankfurt beleži prosečnu cenu od 16,58 evra po kvadratu, dok je u Štutgartu ona nešto niža i iznosi 16,06 evra.

Iz Ministarstva napominju da stanovi koji se ne oglašavaju javno – poput onih koji se izdaju preko lista čekanja ili direktnim dogovorima – mogu biti nešto jeftiniji, ali takve ponude nisu dostupne većini građana.

Političarka Karen Lej iz stranke Die Linke upozorava da je reč o pravoj „eksploziji stanarina“ i ocenjuje da je dosadašnja politika u ovoj oblasti doživela neuspeh.

Takozvana „kočnica stanarina“, koja je uvedena 1. juna 2015. godine, trebalo je da ograniči cenu zakupa na najviše 10 odsto iznad lokalnog proseka u zonama sa visokim pritiskom na tržište. Međutim, brojni izuzeci, poput dodatnih troškova za nameštaj ili kratkoročnog izdavanja, značajno su umanjili njen efekat.

Zbog toga predstavnici levice već godinama zahtevaju strože mere, uključujući opšte ograničenje kirija i oštriji obračun sa tzv. „zelenaškim stanarinama“, koje premašuju uobičajene cene i do 20 ili čak 50 procenata.