Od 1. juna do 31. oktobra na području Istarske županije na snazi je potpuna zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru, a nadležne službe upozoravaju građane da se propisi moraju strogo poštovati kako bi se sprečilo izbijanje požara tokom najrizičnijeg dela godine.

Ova mera uvedena je zbog visokih temperatura, sušnog perioda i vremenskih uslova koji pogoduju brzom širenju vatre. Tokom letnjih meseci i najmanji plamen može izazvati ozbiljne posledice po ljude, imovinu i prirodu.

Zabrana se odnosi na spaljivanje suve trave, korova, granja, biljnog otpada, šiblja i šumskog rastinja, kao i na paljenje papira, smeća i drugih materijala na otvorenom. Takođe, nije dozvoljeno korišćenje improvizovanih roštilja, logorskih vatri i drugih izvora otvorenog plamena.

Izuzeci su mogući samo u posebnim slučajevima i uz prethodno odobrenje nadležne vatrogasne jedinice. Međutim, tokom trajanja zabrane na području Istre takva odobrenja neće biti izdavana.

Koliko je problem ozbiljan pokazuje i podatak da je samo tokom jedne subote u Istri zabeleženo pet slučajeva nekontrolisanog paljenja vatre ili loženja bez potrebne dozvole. Zbog toga je Policijska uprava istarska još jednom apelovala na građane da se pridržavaju svih propisanih mera.

Slična upozorenja stigla su i iz Zagreba, gde je proglašena velika i veoma velika opasnost od požara na otvorenom prostoru. Zagrebački vatrogasci navode da se u izuzetnim situacijama može odobriti loženje vatre, ali isključivo uz organizovano vatrogasno dežurstvo i sprovedene mere zaštite od požara.

Kazne za nepoštovanje propisa kreću se od 65 do 600 evra, ali posledice mogu biti znatno ozbiljnije ukoliko dođe do požara.

Prema hrvatskom Zakonu o zaštiti od požara, osoba koja izazove požar može biti kažnjena novčanom kaznom od 1.990 do čak 19.900 evra ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana. U slučajevima kada je požar izazvan nepažnjom, predviđene su novčane kazne od 260 do 1.990 evra.

Nadležne službe zato pozivaju građane na dodatni oprez tokom leta i podsećaju da odgovorno ponašanje može sprečiti velike materijalne štete, ali i sačuvati ljudske živote i prirodna bogatstva, piše Večernji.hr.