Na jednom od najlepših hrvatskih ostrva nalazi se mesto koje privlači pažnju ne samo svojom lepotom, već i značajem koji ima za život lokalnog stanovništva. Reč je o Vranskom jezeru na Cresu, prirodnom rezervoaru vode zbog kog su uvedena stroga pravila zaštite, pa čak ni prilazak obali nije dozvoljen.

Cres je poznat po divljoj prirodi, kamenitim predelima, gustim šumama i skrivenim plažama koje mnogi ubrajaju među najlepše na Jadranu. Ipak, upravo u takvom pejzažu nalazi se jezero koje nije turistička atrakcija u klasičnom smislu, već resurs od presudnog značaja za čitavo područje.

Vransko jezero obezbeđuje pijaću vodu za stanovnike Cresa i susednog Lošinja. Zbog toga su kupanje, ribolov i bilo kakve aktivnosti u neposrednoj blizini vode strogo zabranjeni. Čak je i razgledanje moguće samo sa unapred određenih vidikovaca kako bi se očuvala njegova izuzetna čistoća.

Ono što ovo jezero čini posebno zanimljivim jeste njegova neobična geografija. Površina jezera nalazi se iznad nivoa mora, dok se njegovo dno spušta čak desetine metara ispod morske površine. Formirano je u krškoj udolini kroz dugotrajan prirodni proces, a voda prolazi kroz prirodnu filtraciju kroz kamen, zbog čega je izuzetno kvalitetna i gotovo da ne zahteva dodatnu preradu.

Stručnjaci posebno ističu složen odnos slatke i slane vode koji se odvija duboko ispod površine. Morska voda prodire u niže slojeve, ali ogromna količina slatke vode stvara pritisak koji sprečava zaslanjivanje. Upravo zahvaljujući toj osetljivoj ravnoteži jezero ostaje pitko i upotrebljivo za svakodnevni život na ostrvima.

Problem bi mogao nastati ukoliko bi nivo vode značajno opao. Tada bi pritisak oslabio, što bi omogućilo morskoj vodi da prodre u više slojeve i trajno naruši kvalitet jezera. Upravo zbog toga zaštita ovog prirodnog fenomena ima ogroman značaj za lokalnu zajednicu.

Osim što predstavlja ključni izvor vode, Vransko jezero ima i veliku ekološku vrednost. Okruženo je bogatim biljnim i životinjskim svetom i važi za važno stanište brojnih vrsta ptica. Zbog izolovanosti i stroge zaštite, priroda na ovom području ostala je gotovo netaknuta ljudskim uticajem.

Zanimljivo je i poreklo njegovog naziva. Ime je dobilo po obližnjem selu Vrana, dok su ga meštani dugo jednostavno nazivali samo „jezero“, što dovoljno govori o njegovom značaju u svakodnevnom životu. Naziv Vransko jezero kasnije je popularizovao putopisac Alberto Fortis, koji ga je pod tim imenom zabeležio još u 18. veku.

Danas ovo jezero predstavlja jedan od najvrednijih prirodnih resursa Hrvatske. Ljudi ga ne posećuju zbog kupanja ili zabave, već ga posmatraju sa distance, svesni da upravo od njegove tihe i nevidljive ravnoteže zavisi život na dva jadranska ostrva, piše putnikofer.hr.