Za mnoge zaposlene, ideja o prevremenom odlasku u penziju predstavlja pravi životni cilj. Manje stresa, više slobodnog vremena i mogućnost da se uživa u godinama nakon dugog radnog staža deluju primamljivo. Međutim, iza ove odluke krije se ozbiljna finansijska posledica koju često zanemarujemo.

Prema važećim propisima za 2026. godinu, pravo na prevremenu starosnu penziju imaju osiguranici koji imaju najmanje 60 godina života i 40 godina staža osiguranja. Ova dva uslova moraju biti ispunjena istovremeno, dok za redovnu starosnu penziju i dalje važi 65 godina života ili 45 godina staža, bez obzira na starosnu granicu.

Ključna razlika između redovne i prevremene penzije jeste trajno umanjenje mesečnih primanja. Za svaki mesec koji nedostaje do pune starosne granice penzija se smanjuje za 0,34%, a maksimalno umanjenje može dostići čak 20,4%. To praktično znači da bi osoba koja bi redovnom penzijom primala 60.000 dinara, u slučaju maksimalnog umanjenja dobijala oko 47.760 dinara mesečno – više od 12.000 dinara manje svakog meseca.

Važno je napomenuti da se ovo smanjenje ne poništava kada penzioner kasnije navrši starosnu granicu za redovnu penziju. Umanjenje ostaje trajno, zbog čega odluka o ranijem penzionisanju zahteva detaljnu procenu finansijske situacije, očekivanih životnih troškova i dugoročnih planova.

Prevremena penzija se u praksi najčešće koristi zbog zdravstvenih problema, gubitka posla ili otežanih uslova rada u poznijim godinama života. Ipak, ona se ne preporučuje samo zbog želje za ranijim uživanjem u slobodnom vremenu, jer finansijski gubici mogu biti značajni tokom više decenija.

Posebna pravila važe za zaposlene sa beneficiranim radnim stažom – rudare, vatrogasce, pripadnike vojske i druge grupe sa specifičnim uslovima penzionisanja. Čak i u tim slučajevima važno je proveriti obračun penzije i eventualna umanjenja, kako bi odluka bila informisana i održiva.

Stručnjaci savetuju da pre podnošenja zahteva za prevremenu penziju detaljno izračunate budući iznos primanja i procenite da li je raniji odlazak u penziju dugoročno isplativ. Na kraju, odluka ostaje lična, ali finansijske posledice mogu se osećati decenijama, pa je pažljivo planiranje ključno za stabilnu starost, piše Kamatica.