Međutim, gubi se iz vida mnogo značajnija suština. Kada snažna priča sa stranica knjige oživi kroz novu formu, na filmskom platnu, ona svoju suštinu ne gubi, već dobija novi život i novu publiku.
Knjiga priči daje dubinu, film joj daje sliku i u tom susretu nastaje jedan od najuzbudljivijih spojeva umetnosti pripovedanja. Nije slučajno što su mnogi filmovi koji su se našli u trci za najprestižnije priznanje u svetu kinematografije, nagradu Oskar, nastali na osnovu književnih dela.
U susret 98. dodeli Oskara koja se ove godine održava 15. marta u Los Anđelesu, podsećamo na deset čuvenih filmova nastalih na osnovu možda još čuvenijh knjiga, koje je Vulkan izdavaštvo objavilo u poslednjih nekoliko godina. Od velikih književnih klasika do savremenih romana, ove priče pokazuju koliko snažno pripovedanje može da putuje između stranica i filmskog platna.
Šoderlo de Laklo
Film Opasne veze (1988.) uspešno je preneo sofisticiranu intrigu francuskog romana o manipulaciji i moći na veliko platno. Bio je nominovan za sedam Oskara i osvojio tri, uključujući nagradu za najbolji adaptirani scenario.
Džejms Fenimor Kuper
Istorijski roman Džejmsa Fenimora Kupera dobio je snažnu filmsku interpretaciju u filmu Poslednji Mohikanac (1992). Film je osvojio Oskara za zvuk i važi za jednu od najpoznatijih ekranizacija avanturističke književnosti.
Stiven King
Horor roman Stivena Kinga, kultni status postigao je i u vidu ekranizacije na filmu, zahvaljujući adaptaciji Keri (1976). Film je bio nominovan za dva Oskara, uključujući nominaciju za najbolju glumicu Sisi Spejsek.
Džim Harison
Film Legende o jesni (1994.) pretvorio je porodičnu priču o ljubavi i sudbini u veliku filmsku epopeju. Adaptacija je osvojila Oskara za najbolju fotografiju.
Džejn Ostin
Film Razum i osećajnost (1995), u režiji Enga Lija, briljantno je demonstrirao koliko književni klasici mogu snažno da ožive na filmu, prenoseći britansku društvenu ironiju i emotivnu preciznost Džejn Ostin novoj publici. Adaptacija je bila nominovana za sedam Oskara, uključujući najbolji film, a osvojila je nagradu za najbolji adaptirani scenario, koji je napisala glumica Ema Tompson.
Frensis Skot Ficdžerald
Vizuelno raskošni film Veliki Getsbi (2013.), u režiji Baza Lurmana, ponovo je oživeo glamur i melanholiju američkih dvadesetih godina koje je Ficdžerald sjajno opisao u svom romanu. Film je osvojio dva Oskara, potvrđujući da priča vodećeg protagoniste Getsbija snažno odjekuje i u savremenoj kulturi.
Brem Stoker
Spektakularna adaptacija Brem Stokerove Drakule (1992.), u režiji čuvenog Frensisa Forda Kopole, pretvorila je gotički roman iz XIX veka u jedan od najprepoznatljivijih filmskih horora, ali i ljubavnih filmova ere 90-ih. Film je osvojio tri Oskara: za kostim, šminku i montažu zvuka.
Viktor Igo
Filmska verzija mjuzikla Jadnici (2012.) uspešno je prikazala koliko je epska priča Viktora Igoa i dalje neevrovatno snažna i savremena. Film je dobio čak osam nominacija za Oskara i osvojio tri nagrade, uključujući Oskara za najbolju sporednu glumicu koji je osvojila En Hatavej.
Stiven King
Adaptacija romana Isijavanje (1980.), u režiji Stenlija Kjubrika, danas se smatra jednim od najuticajnijih horor filmova svih vremena. Iako nije osvojio Oskara, film je postao kultni klasik koji je snažno obeležio istoriju žanra.
Henrik Sjenkjevič
Holivudski spektakl Kvo vadis (1951.) preneo je monumentalnu priču o Rimskom carstvu sa stranica romana na veliko platno. Film je dobio osam nominacija za Oskara, uključujući nominaciju za najbolji film.
Kada priča pronađe dva života
Knjige i filmovi nikada nisu bili konkurencija, već dva različita jezika iste umetnosti pripovedanja. Kada roman inspiriše film koji dospe do Oskara, priča dobija novi život, najpre u mašti čitaoca, a zatim i pred očima gledalaca širom sveta.
Upravo zato adaptacije ostaju jedan od najuzbudljivijih susreta dve umetnosti: književnosti koja pokreće priču i filma koji joj daje sliku. A mnoge od tih priča, poput ovih, počinju upravo na stranicama knjiga koje već godinama objavljuje Vulkan izdavaštvo, podsećajući nas da svaka velika filmska scena najpre nastaje iz jedne napisane rečenice.
Komentari (0)