Mnogi su istovremeno upozorili na moguće prevarante koji koriste slične priče da bi zavarali dobre ljude.

Drama naših ljudi daleko od kuće

Priče o ljudima koji odlaze u inostranstvo trbuhom za kruhom često nose i tešku stranu života daleko od porodice i doma. Mnogi rade naporne poslove, često „na crno“, bez sigurnih ugovora i zaštite, pa svaka povreda ili problem može da ih dovede u tešku situaciju.

Jedna od takvih priča ovih dana postala je viralna među ljudima sa Balkana koji žive u Nemačkoj.

Susret u Berlinu koji je potresao zajednicu

Sve je počelo objavom jedne Srpkinje u Fejsbuk grupi „Balkanci u Nemačkoj“, koja je opisala dramatičan susret sa zemljakom na ulici u Berlinu:

„Jutros sam vodila decu u školu i jedan čovek me je zaustavio jer je čuo da sa decom govorim srpski. Ima oko 50 godina i plakao je kao kiša. Radio je na baušteli kod nekog Bugarina, na crno, ali se povredio na poslu.
Već osam dana spava na ulici. Stan u kojem je živeo više ne postoji, a ni tog Bugarina nema. Nije isplaćen za posao koji je radio, ostao je na ulici bez dokumenata i telefona. Došao je da radi pošteno, a završio na ulici. Sramota za svakog ko iskoristi čoveka kao radnu snagu“, napisala je Srpkinja.

Upozorenja na moguće prevare

Priča je brzo proširila grupu i pokrenula raspravu. Dok su neki bili potreseni sudbinom čoveka, drugi su upozoravali da bi mogao biti u pitanju dobro smišljen pokušaj prevare:

„Pazite se, to su prevaranti. Istu priču sam čula u Frankfurtu – tražili su 50 eura za kartu da se vrati kući“, upozorila je jedna članica grupe.

Drugi su savetovali kako postupati u ovakvim situacijama, posebno kada su uključena deca i lična sigurnost:

„Nemoj verovati svakom. Pazi šta radiš, naročito u Berlinu.“

Sumnjivi detalji i iskustva dijaspore

Neki komentatori su istakli detalje priče koji izazivaju sumnju:

„Taj njegov čarobnjak iz Bugarske nestao, odneo sa sobom bauštelu, radne kolege, pa čak i stan. Sad ovaj čovek ne zna šta dalje… ali zna da zaustavi majku sa decom i kuka. Prevarant.“

Iskusni članovi grupe napominju da ovakve priče često koriste emotivne trikove:

„Prilaze ljudima sa pričama koje povređuju emocije, a zapravo su prevaranti koji uzimaju novac na emocionalne šeme.“

Na kraju, jedan komentar je podsetio da nisu strani poslodavci ti koji obično varaju:

„Nije klasika Zapada, nego Balkana… prevaranti su naši. Poslodavac sa Zapada ga sigurno ne bi prevario.“

BONUS VIDEO