Nema većeg razočaranja za baštovane od trenutka kada na gotovo zrelom paradajzu ugledaju prve pukotine. Posle nedelja zalivanja, prihrane i pažljive nege, plodovi koji su bili na korak od berbe odjednom počinju da pucaju, što utiče na njihov izgled, trajnost i mogućnost skladištenja.

Iako mnogi pomisle da je reč o bolesti ili napadu štetočina, stručnjaci objašnjavaju da je uzrok najčešće mnogo jednostavniji. Pucanje paradajza uglavnom nastaje zbog naglih promena u količini vode koju biljka dobija.

Zašto paradajz puca?

Paradajz je veoma osetljiv na velike oscilacije vlage u zemljištu. Kada biljka duže vreme nema dovoljno vode, a zatim usledi obilna kiša ili prekomerno zalivanje, koren naglo upija veliku količinu vlage.

Plod tada počinje brzo da se širi iznutra, dok pokožica ne može da prati taj ubrzani rast. Rezultat su karakteristične pukotine koje se najčešće pojavljuju neposredno pred sazrevanje.

Nije retkost da paradajz uveče izgleda potpuno zdravo, a da već narednog jutra, nakon letnjeg pljuska, bude ispucao.

Pukotine mogu izgledati različito

Kod pojedinih plodova pukotine se pojavljuju kružno oko peteljke, dok se kod drugih protežu uzdužno od vrha ka dnu paradajza.

paradajz

Površinske pukotine uglavnom ne predstavljaju veliki problem, ali dublja oštećenja povećavaju rizik od razvoja truleži i kvarenja ploda. Zato se preporučuje da ispucali paradajz uberete čim primetite promene na pokožici.

Zašto su zreli plodovi najosetljiviji?

Pucanje se najčešće javlja kada paradajz počne da crveni ili je već skoro potpuno sazreo. U toj fazi plod sadrži mnogo vode i šećera, a njegova pokožica je maksimalno zategnuta.

Zbog toga čak i manje promene u količini vlage mogu izazvati pucanje. Mladi zeleni plodovi uglavnom bolje podnose takve oscilacije jer je njihova pokožica elastičnija.

Na pojavu pukotina utiče i sorta. Krupni i mesnati paradajzi sa tanjom pokožicom obično su osetljiviji od sitnijih sorti poput čeri paradajza.

Kako sprečiti pucanje paradajza?

Iako pucanje nije moguće potpuno sprečiti, nekoliko jednostavnih mera može značajno smanjiti rizik:

  • Zalivajte redovno i ujednačeno.
  • Izbegavajte da biljka dugo ostane bez vode.
  • Nemojte odjednom dodavati velike količine vode.
  • Koristite malč od slame, sena ili pokošene trave.
  • Berite plodove čim počnu da menjaju boju.

Malčiranje je posebno korisno jer pomaže zemljištu da duže zadrži vlagu i sprečava nagle promene koje najviše štete paradajzu.

Da li ispucali paradajz može da se jede?

U većini slučajeva odgovor je – da. Ako nema tragova buđi, truleži ili neprijatnog mirisa, ispucali plodovi su bezbedni za konzumaciju.

Međutim, zbog otvorenih pukotina takav paradajz se znatno brže kvari, pa ga je najbolje iskoristiti odmah nakon berbe ili u roku od jednog do dva dana.

Zato ispucali paradajz ne morate bacati, ali ga nemojte dugo ostavljati u ostavi ili frižideru.