Njegov prepoznatljivi pokretni krov, koji se otvara poput objektiva foto-aparata ili cveta u punom cvatu, postao je jedno od najpoznatijih arhitektonskih rešenja modernog sporta. Kada se prvi put otvorio pred publikom 2017. godine, stručnjaci su ga opisivali kao stadion koji je stigao iz budućnosti.

 Kako je nastala ideja

Početkom druge decenije 21. veka postalo je jasno da „Džordžija doum“, dotadašnji dom NFL ekipe „Atlanta Falkons“, više ne može da odgovori zahtevima savremenog sporta i zabavne industrije. Otvoren je 1992. godine i dugo je smatran jednim od najboljih zatvorenih stadiona u Americi. Međutim, razvoj novih tehnologija, rast prihoda od luksuznih loža i potreba za multifunkcionalnim objektima doveli su do odluke da se izgradi potpuno novi stadion. Vlasnik „Atlanta Falkonsa“, milijarder Artur Blank, želeo je nešto što neće biti samo još jedna sportska arena. Njegova ideja bila je da Atlanta dobije građevinu koja će postati simbol grada, isto kao što su Sidnejska opera za Australiju ili Ajfelov toranj za Pariz.

 Gde su granice mogućeg 

Prvobitne procene govorile su da će stadion koštati oko milijardu dolara. Kao i kod mnogih velikih infrastrukturnih projekata, troškovi su tokom gradnje rasli. Konačna cena dostigla je približno 1,6 milijardi dolara, čime je stadion „Mercedes-Benc“ postao jedan od najskupljih stadiona ikada izgrađenih. Uprkos ogromnoj ceni, investitori su smatrali da će objekat zahvaljujući sportskim događajima, koncertima i komercijalnim sadržajima dugoročno doneti višestruku korist. Vreme je pokazalo da su bili u pravu.

Krov kakav svet nije video

 Najveća atrakcija stadiona jeste njegov revolucionarni pokretni krov. Inspiraciju za dizajn arhitekte su pronašle u rimskom Panteonu i njegovom čuvenom kružnom otvoru na vrhu kupole. Rezultat je konstrukcija sastavljena od osam ogromnih trouglastih panela. Kada se krov zatvara, paneli se preklapaju jedan preko drugog stvarajući gotovo savršeni krug u centru. Kada se otvara, elementi klize u stranu poput listova objektiva foto-aparata. Takvo rešenje nikada ranije nije primenjeno na stadionu ove veličine. Inženjeri su morali da razviju potpuno nove mehanizme za pokretanje hiljada tona čelične konstrukcije. Svaki panel kreće se nezavisno, dok kompjuterski sistemi neprekidno prate opterećenja, temperaturu i brzinu vetra. Krov je postao toliko poznat da se danas smatra zaštitnim znakom čitavog stadiona.

 Gigantski video-prsten 

Ako je krov najveća arhitektonska atrakcija, onda je video-sistem najveće tehnološko čudo stadiona. Ispod krova nalazi se džinovski kružni LED ekran koji okružuje teren. Njegova ukupna dužina iznosi više od 330 metara. Kada je stadion otvoren, bio je najveći video-prsten ikada postavljen u nekom sportskom objektu. Publika praktično iz svakog dela stadiona može da prati snimke, statistiku i grafiku bez obzira na položaj sedišta. Milioni LED dioda stvaraju sliku toliko jasnu da mnogi posetioci kažu da imaju utisak kao da gledaju televizijski prenos uživo.

Za konstrukciju je upotrebljeno više desetina hiljada tona čelika. Ogromni nosači morali su da izdrže težinu krova, video-ekrana i svih dodatnih sistema. Na krovu i u konstrukciji ugrađeni su sistemi za sakupljanje kišnice a prikupljena voda koristi se za navodnjavanje zelenih površina i tehničke potrebe. Energetski sistemi projektovani su tako da troše znatno manje električne energije od tradicionalnih stadiona slične veličine. Na hiljade LED svetala i automatizovani sistemi upravljanja dodatno smanjuju potrošnju.

Kapacitet objekta iznosi oko 71.000 mesta za fudbalske utakmice, ali se za pojedine događaje može povećati na više od 75.000 gledalaca. Unutar stadiona nalazi se više od 180 luksuznih loža, brojni restorani, VIP saloni, konferencijske sale i prostori za medije.