Stručnjaci objašnjavaju da iza toga možda stoji dobro poznat fenomen poznat kao „bolest slobodnog vremena“.
Početak dugo očekivanog godišnjeg odmora mnogima, umesto opuštanja, donosi zdravstvene tegobe poput grlobolje, zapušenog nosa, glavobolje ili povišene temperature.
Ova naizgled ironična pojava često se javlja nakon višenedeljnog intenzivnog rada, rokova i svakodnevnog stresa. Mnogi ambiciozni i uspešni ljudi primete da im se zdravstveno stanje pogorša upravo kada konačno prestanu da rade i počnu da se odmaraju.
Ovaj fenomen, poznat kao „bolest slobodnog vremena“, nije samo loša sreća ili slučajnost, već predstavlja odgovor organizma na nagli prestanak hroničnog stresa.
Fenomen koji je postao viralan na društvenim mrežama
Na ovu pojavu nedavno je ukazala somatska instruktorka Liz Tenuto, koja je u viralnom TikTok videu izjavila:
„Uspešne žene se prehlade drugog dana svakog odmora.“
Prema njenim rečima, dugotrajna izloženost hroničnom stresu održava visok nivo kortizola, zbog čega telo potiskuje osećaj iscrpljenosti. Kada stres konačno nestane i telo se opusti, dolazi do naglog pada aktivnosti imunog sistema.
Video je izazvao veliki broj komentara ljudi koji tvrde da im se isto dešava.
„To mi se dešava na svakom odmoru još od detinjstva“, napisala je jedna korisnica.
„Kao učiteljici, ovo mi se događa tokom svakog dužeg raspusta. Razbolim se već prvog ili drugog dana i gotovo ceo odmor provedem oporavljajući se“, navela je druga.
„To sam ja. Gotovo svaki godišnji odmor započnem bolešću“, dodala je treća.
Šta je „let-down“ efekat?
Tenuto ovaj obrazac objašnjava takozvanim „let-down“ efektom, odnosno pojavom da se ljudi razbole ubrzo nakon završetka veoma stresnog perioda.
Iako sadržaji na društvenim mrežama nisu medicinski savet, stručnjaci potvrđuju da se radi o stvarnom fenomenu.
„Telo ne uspeva uvek lako da pređe iz stanja stalne aktivnosti i visokog nivoa funkcionisanja u stanje odmora. Kod ljudi koji nose veliku odgovornost upravo se tokom prvih dana godišnjeg odmora često ispoljavaju posledice dugotrajnog nagomilanog stresa“, objasnio je dr Henri Legere, medicinski direktor kompanije Restore Hyper Wellness.
To, međutim, ne znači da odmor izaziva bolest. Dugotrajan stres održava organizam u stanju „bori se ili beži“, pod uticajem hormona poput kortizola i adrenalina. Tokom tog perioda kvalitet sna često opada, imuni sistem se menja, a mnogi ljudi nesvesno ignorišu umor, bolove i prve simptome bolesti.
„Kada nivo stresa naglo opadne, ljudi počinju više da primećuju simptome, upalni procesi mogu ponovo da se aktiviraju, migrene da se vrate, a prikrivene virusne ili respiratorne infekcije postaju očigledne“, dodao je Legere.
Nije zvanična medicinska dijagnoza
Naučnici ovu pojavu ponekad nazivaju „bolešću slobodnog vremena“, ali dr Legere upozorava da ni taj naziv, kao ni „let-down“ efekat, nisu zvanične medicinske dijagnoze.
Istraživanja na ovu temu i dalje su ograničena. Jedna holandska studija iz 2002. godine pokazala je da se oko tri odsto ispitanika redovno razboljeva tokom vikenda ili godišnjeg odmora. Najčešće su prijavljivali glavobolje, umor, bolove u mišićima, mučninu i simptome prehlade.
Ipak, to ne znači da su njihove tegobe umišljene.
„Osnovna ideja ima naučno uporište, ali je verovatno donekle preuveličana“, rekao je Legere, osvrćući se na popularni TikTok video.
On dodaje da nema dokaza da ovaj fenomen pogađa isključivo uspešne žene. Svako ko je duže vreme izložen intenzivnom stresu može da iskusi iste simptome.
Kako sprečiti da se razbolite na početku odmora?
Dr Legere savetuje da se u odmor ne ulazi naglo, već postepenim smanjivanjem obaveza.
To znači da bi velike projekte trebalo završavati unapred, umesto da se sve obavlja u poslednjem trenutku. Takođe preporučuje dovoljno sna nekoliko dana pre putovanja, redovnu hidrataciju i tokom priprema i za vreme puta.
Savetuje i da se ograniči unos alkohola, da se ne menjaju naglo navike u konzumiranju kofeina kako bi se izbegle glavobolje, kao i da se tokom dana putovanja praktikuje lagana fizička aktivnost, poput šetnje ili istezanja.
Jednako je važno da se ne planira svaka minuta odmora. Ako je moguće, prvi dan odmora trebalo bi ostaviti bez obaveza kako bi telo imalo vremena da se postepeno opusti.
„Odmor treba posmatrati kao period oporavka, a ne kao trenutak potpunog fizičkog i psihičkog sloma“, zaključio je dr Legere. Na taj način organizam dobija priliku da se postepeno prilagodi i oporavi, umesto da nagli prelazak iz stresa u potpuno opuštanje dovede do bolesti, piše Nypost.
Komentari (0)