Srpski jezik poznat je po bogatoj leksici, brojnim izrazima i narodnim poslovicama koje se i danas koriste u svakodnevnom govoru. Mnoge od njih nastale su kroz vekove i prenose iskustva, mudrost i humor prethodnih generacija.

Ipak, nismo jedini narod koji se služi slikovitim izrekama. Zanimljivo je uporediti kako iste poruke zvuče na različitim jezicima – često doslovan prevod otkriva potpuno drugačiju sliku, iako je značenje gotovo isto.

Engleske poslovice koje u srpskom imaju zanimljive parnjake

Englezi kažu „Laješ na pogrešno drvo“, dok bi se na srpskom najbliže reklo:

„U pogrešnoj crkvi se Bogu moliš.“
(Tražiti rešenje problema na pogrešnom mestu.)

„Obilaziš oko žbuna“ kod nas bi bilo:

„Kružiš kao kiša oko Kragujevca.“
(Okolišati i izbegavati suštinu.)

Kada Englezi kažu „Bičuješ mrtvog konja“, Srbi bi rekli:

„Dokon pop i jariće krsti.“
(Raditi nešto uzaludno, bez stvarne koristi.)

Jedna od najzanimljivijih je izreka „Udario je nokat po glavi“, koja bi se kod nas prevela kao:

„Svaka ti je ka' Njegoševa.“
(Reći nešto potpuno tačno i pogoditi suštinu.)

Za osobu koja prisvaja tuđe zasluge Englezi kažu „Krade tuđu munju“, dok se u srpskom koriste izrazi:

„Kiti se tuđim perjem“ ili „Kupi kajmak.“

A kada žele da kažu da je nešto veoma jednostavno, Englezi kažu „To je parče torte“, dok mi kažemo:

„To je prosto k'o pasulj.“

Za situaciju kada je neko jedva uspeo da ostvari cilj, engleski izraz „Uz pomoć kože svojih zuba“ odgovara našem:

„Provući se kroz iglene uši.“

Nemačke poslovice kriju sličnu mudrost

Nemački jezik takođe ima brojne izraze koji imaju zanimljive parnjake u srpskom.

„Jutarnji sat ima zlato u ustima“ kod nas bi glasilo:

„Ko rano rani, dve sreće grabi.“
(Naglašava vrednost rada, discipline i ranog početka.)

Nemačka izreka „Gde se drvo obrađuje, tu opiljci padaju“ odgovara našoj:

„Ko radi, taj i greši.“
(Greške su sastavni deo svakog posla.)

„I sitna stoka proizvodi stajnjak“ može se povezati sa izrazom:

„Dinar po dinar, pogača.“
(Mali doprinosi vremenom donose rezultat.)

Kada Nemci kažu „Đavo se krije u detaljima“, Srbi bi rekli:

„Nije zlato sve što sija.“

Za nevericu i iznenađenje postoji neobičan nemački izraz:

„Mislim da moja svinja zviždi“, dok bismo mi jednostavno rekli:

„Bože me sačuvaj.“

A ideja da se uspeh ne može postići bez truda kod nas zvuči ovako:

„Bez muke, nema ni nauke“ ili „Nema 'leba bez motike.“

Francuski izrazi zvuče posebno slikovito

Francuski jezik obiluje neobičnim poređenjima, koja često imaju veoma slična značenja kao domaći izrazi.

Kada Francuzi kažu da neko „ima oblik breskve, banane ili krompira“, kod nas bi se to opisalo kao:

„Ima pundravce u gaćama.“
(Osoba je nemirna i puna energije.)

Izraz „Taj je na zapadu“ odgovara našem:

„U glavi mu je samo promaja.“
(Osoba je odsutna i ne prati situaciju.)

Za nekoga ko je veoma uplašen Francuzi kažu:

„Ima plavi strah“, dok bismo mi rekli:

„Ponaša se kao da je progutao banderu.“

Kada jaka kiša pada, Francuzi kažu:

„Padaju kanapi“, a mi:

„Lije kao iz kabla.“

Za osobu koja previše troši novac koriste izraz:

„Baca novac kroz prozor“, dok u srpskom jeziku kažemo:

„Troši kao da je Rokfelerov potomak“ ili „kao da bere pare na drvetu.“

A za nekoga ko priča očigledne neistine, francuski izraz „Priča salate“ ima duhovan srpski ekvivalent:

„I onda je mrmot zamotao čokoladu u foliju.“

Isti smisao, drugačije slike

Iako se jezici razlikuju, mnoge poslovice imaju zajedničku poruku. Narodi širom sveta kroz izraze opisuju iste životne situacije – trud, lenjost, sreću, greške, iznenađenja i ljudske osobine.

Razlika je samo u slikama koje koriste: dok neko udara nokat po glavi, drugi govori da je nešto „kao Njegoševa“. Upravo te razlike čine jezike bogatijim i pokazuju koliko se kultura ogleda u svakodnevnom govoru.