Toplotni talas koji je zahvatio Srbiju donosi temperature više od 40 stepeni, a dugotrajna izloženost velikim vrućinama može ozbiljno ugroziti zdravlje.

Najveći rizik imaju deca, starije osobe i hronični bolesnici, ali posledice visokih temperatura mogu osetiti i potpuno zdrave osobe ukoliko ne unose dovoljno tečnosti i predugo borave na suncu.

Lekari upozoravaju da su najvažnije mere zaštite jednostavne: redovno unošenje tečnosti, izbegavanje direktnog sunca u najtoplijem delu dana i boravak u rashlađenim prostorijama.

"Visoka temperatura izaziva širenje krvnih sudova i pad krvnog pritiska, što predstavlja veliko opterećenje za srce i može dovesti do gubitka svesti", rekao je dr Milan Dimitrijević iz Doma zdravlja "Zvezdara".

Sunčanica i toplotni udar nisu isto

Iako se često koriste kao sinonimi, sunčanica i toplotni udar nastaju iz različitih razloga.

Sunčanica nastaje usled direktnog delovanja sunčevih zraka na nezaštićenu glavu, najčešće tokom dužeg boravka na otvorenom.

Prvi simptomi mogu biti:

  • jaka glavobolja,
  • mučnina,
  • povraćanje,
  • vrtoglavica,
  • zujanje u ušima,
  • povišena telesna temperatura.

Prema rečima lekara, sunčevo zračenje može izazvati širenje krvnih sudova u mozgu i blagi otok moždanih opni, zbog čega se javljaju karakteristične tegobe.

Toplotni udar, za razliku od sunčanice, ne mora nastati na direktnom suncu. Može se javiti i u veoma toplim zatvorenim prostorima, poput automobila, stanova bez klimatizacije, fabrika ili drugih objekata sa visokom temperaturom.

Kako prepoznati toplotni udar?

Toplotni udar je stanje koje zahteva hitnu reakciju jer organizam gubi sposobnost da reguliše telesnu temperaturu.

Simptomi uključuju:

  • telesnu temperaturu višu od 40 stepeni,
  • crvenu, toplu i suvu kožu,
  • ubrzan puls,
  • konfuziju,
  • grčeve mišića,
  • mogući gubitak svesti.

Do problema dolazi kada telo više ne može da se hladi znojenjem i dolazi do potpunog poremećaja sistema za regulaciju temperature.

Deca posebno ugrožena tokom velikih vrućina

Deca spadaju među najosetljivije grupe tokom toplotnih talasa jer se njihov organizam sporije prilagođava visokim temperaturama.

"Deca se zagrevaju tri do pet puta brže od odraslih zbog nerazvijenog sistema za regulaciju telesne temperature", upozoravaju stručnjaci.

Ona proizvode manje znoja, teže se rashlađuju i često ne prepoznaju žeđ ili je ignorišu tokom igre.

Posebno je važno nikada ne ostavljati dete u parkiranom automobilu, čak ni na kratko. Temperatura u vozilu može veoma brzo dostići nivo opasan po život.

Stariji i hronični bolesnici pod većim rizikom

Starije osobe često imaju oslabljen osećaj žeđi, pa mogu dehidrirati a da toga nisu svesne.

Kod njih srce teže podnosi napor koji nastaje prilikom rashlađivanja organizma, a pad krvnog pritiska tokom velikih vrućina povećava rizik od komplikacija.

Posebno treba obratiti pažnju na osobe koje koriste:

  • lekove za regulaciju krvnog pritiska,
  • diuretike,
  • terapiju za hronične bolesti.

Visoke temperature dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem, pluća i metabolizam.

Kod osoba sa srčanim problemima povećava se rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara, dok kod dijabetičara dehidracija može otežati kontrolu nivoa šećera u krvi.

Koliko vode treba piti tokom vrućina?

Lekari preporučuju da se tečnost unosi redovno, čak i pre nego što se pojavi osećaj žeđi.

Tokom veoma toplih dana preporučuje se unos oko dva do tri litra tečnosti, prvenstveno:

  • vode,
  • limunade,
  • blagih biljnih čajeva.

Treba izbegavati alkohol, gazirana pića i prevelike količine kofeina jer mogu doprineti dodatnom gubitku tečnosti.

Kada treba izbegavati sunce?

Najveće opterećenje za organizam je tokom perioda od 10 do 17 časova, kada je najbolje izbegavati direktno izlaganje suncu.

Fizičke aktivnosti i radove na otvorenom trebalo bi planirati:

  • rano ujutru,
  • kasnije uveče.

Preporučuje se lagana odeća svetlih boja od prirodnih materijala, kao i zaštita glave i očiju.

Kako pravilno koristiti klimu?

Velike temperaturne razlike između klimatizovanog prostora i spoljne temperature mogu dodatno opteretiti organizam.

Stručnjaci preporučuju da razlika ne bude veća od 7 do 10 stepeni.

Tokom dana korisno je:

  • spustiti roletne,
  • zatvoriti zavese,
  • sprečiti direktno zagrevanje prostorija.

Prostorije treba provetravati tokom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vazduh prijatniji.

Još nekoliko saveta za lakše podnošenje vrućina

Tokom toplotnog talasa pomaže i:

  • tuširanje mlakom vodom više puta dnevno,
  • lagana hrana bogata vodom,
  • voće i povrće,
  • supe i lagane čorbe.

Veoma hladna voda za tuširanje nije uvek najbolje rešenje jer može izazvati naglo sužavanje krvnih sudova i otežati prirodno rashlađivanje organizma.

Osobe koje imaju hronične bolesti ne bi trebalo same da menjaju ili prekidaju terapiju. Ako primete značajne promene krvnog pritiska ili pulsa, potrebno je da se obrate lekaru.

Tokom ekstremnih vrućina najvažnije je slušati signale organizma, izbegavati nepotrebno izlaganje toploti i posebno obratiti pažnju na najosetljivije članove porodice.