Posebno opasan problem predstavlja mrtav ugao, koji može dovesti do sudara prilikom promene saobraćajne trake ili prestrojavanja.

Postoji, međutim, jednostavna tehnika podešavanja koja može značajno da proširi preglednost. Reč je o BGE, odnosno SAE metodi, čiji je cilj da se bočni retrovizori nameste tako da pokriju prostor koji ne može da se vidi kroz centralni retrovizor.

Zašto klasično podešavanje može biti problem

Većina vozača bočne retrovizore namešta tako da u njima vidi deo svog automobila. Iako to deluje prirodno i daje osećaj sigurnosti, takav položaj može dovesti do velikog preklapanja sa slikom koju već pruža unutrašnji retrovizor.

Na taj način nastaju područja sa strane vozila u kojima se može naći čitav automobil, a da ga vozač ne primeti. Problem je naročito izražen prilikom promene trake na autoputu, kada nekoliko sekundi nepažnje može imati ozbiljne posledice.

Podešavanje traje manje od dva minuta

Prvo treba namestiti sedište u položaj u kojem inače vozite, a zatim podesiti centralni retrovizor tako da kroz njega jasno vidite celo zadnje staklo.

Kod levog retrovizora potrebno je nagnuti glavu ka bočnom prozoru i pomeriti ogledalo ka spolja sve dok se na njegovoj unutrašnjoj ivici ne vidi tek mali deo boka automobila. Kada vratite glavu u normalan položaj, bok vozila praktično ne bi trebalo da bude vidljiv.

Isti princip primenjuje se i na desni retrovizor. Glavu treba pomeriti ka sredini automobila, približno iznad centralne konzole, a zatim retrovizor zakrenuti tako da se vidi samo krajnji deo vozila.

Cilj je da bočni retrovizori ne prikazuju ono što već možete da vidite kroz centralni, već da pokriju što veći prostor sa strane.

Kako znati da je podešavanje dobro?

Najbolji test možete napraviti tokom vožnje. Vozilo koje vas pretiče trebalo bi da se postepeno pojavi u bočnom retrovizoru u trenutku kada izlazi iz centralnog retrovizora. Zatim bi trebalo da pređe u periferni vid bez trenutka u kojem potpuno nestaje.

Ovakvo podešavanje može značajno da smanji mrtav ugao, a vozaču omogućava da manje okreće glavu prilikom promene trake. To je posebno važno na autoputu, gde se vozilo za samo nekoliko sekundi može pomeriti desetinama metara.

Još jedna prednost jeste smanjeno zaslepljivanje farovima vozila koja se nalaze iza automobila tokom noćne vožnje. Pošto su bočni retrovizori više usmereni ka spolja, svetlost farova ređe direktno udara u oči vozača.

U početku može biti neobično što u bočnim retrovizorima gotovo da ne vidite sopstveni automobil. Ipak, potrebno je svega nekoliko dana, odnosno nedelju ili dve, da se vozač navikne na novi raspored slike.

Pravilno podešeni retrovizori ne mogu potpuno eliminisati potrebu za proverom mrtvog ugla, posebno kod određenih vozila i situacija. Zato pre promene trake i dalje treba koristiti pokazivač pravca i, kada je potrebno, kratko proveriti prostor pored vozila.