Iako podaci nisu novi i mapa je stara nekoliko godina, njeno ponovno deljenje pokrenulo je žestoku raspravu među korisnicima, posebno u Hrvatskoj.

Prema podacima prikazanim na mapi, hrvatska domaćinstva izdvajaju oko 17,9 odsto budžeta za hranu za ultra-prerađene proizvode. Taj podatak mnogima je bio iznenađujući, naročito kada se uporedi sa zemljama zapadne Evrope.

Na drugom kraju prikazane skale nalazi se Velika Britanija, gde je prema mapi čak 50,7 odsto budžeta za hranu namenjeno ultra-prerađenoj hrani. Nemačka je navedena sa 46,2 odsto, dok Irska beleži 45,9 odsto.

Upravo je velika razlika između pojedinih evropskih zemalja privukla pažnju korisnika društvenih mreža. Mnogi su se zapitali da li ovakvi procenti zaista odgovaraju načinu na koji se ljudi hrane u različitim državama.

Rasprava se posebno razvila na Redditu, gde su korisnici pokušavali da pronađu objašnjenje za relativno nizak procenat koji je na mapi pripisan Hrvatskoj.

Jedno od objašnjenja bilo je da se u Hrvatskoj i dalje u značajnoj meri priprema hrana kod kuće. Korisnici su pominjali tradicionalna jela, domaće namirnice i naviku da se obroci pripremaju od osnovnih sastojaka, umesto da se kupuju gotovi proizvodi.

Pojedini komentatori smatraju da tome doprinosi i tradicionalna kuhinja, koja se u mnogim porodicama i dalje prenosi sa generacije na generaciju. Drugi su, međutim, bili mnogo skeptičniji prema samoj mapi i načinu na koji su podaci prikupljeni.

d

Važno je i to što manji udeo ultra-prerađene hrane u budžetu ne znači automatski da je nečija ishrana zdravija. Tradicionalna domaća jela mogu biti kvalitetna i nutritivno bogata, ali neka od njih mogu sadržati velike količine soli, masti ili kalorija.

Zbog toga su komentatori upozorili da se iz jednog podatka ne može zaključiti koja se nacija najzdravije hrani.

Ipak, upravo zbog kontrasta između Hrvatske i pojedinih zapadnoevropskih zemalja mapa je ponovo postala viralna. Dok jedni tvrde da brojke imaju smisla jer se u Hrvatskoj još dosta kuva kod kuće, drugi poručuju da podatke treba posmatrati sa velikom rezervom.

Na kraju, mapa je otvorila zanimljivo pitanje: da li način na koji ljudi troše novac na hranu zaista može da pokaže kako se hrane? Odgovor očigledno nije tako jednostavan, ali je upravo ta dilema ponovo pokrenula raspravu širom društvenih mreža.