Sa prvim hladnijim danima proveravaju se peći, drva i sistemi za grejanje, ali se često zaboravlja na dimnjak. Evo koji kućni trikovi mogu biti samo pomoć, a kada je neophodno temeljno čišćenje.

Kada počne sezona grejanja, većina domaćinstava proverava peći, nabavlja ogrev i priprema prostorije za hladnije dane. Ipak, jedan važan deo sistema često ostane po strani – dimnjak.

U njemu se tokom sagorevanja drveta mogu nakupljati čađ i druge naslage, uključujući kreozot. One vremenom mogu smanjiti prohodnost dimnjaka, otežati odvođenje dima i povećati rizik od požara.

Generacijama se prenose različiti kućni trikovi za uklanjanje naslaga, a među najpoznatijima su suve kore krompira i so. Međutim, važno je znati da takve metode nisu zamena za profesionalno čišćenje i pregled dimnjaka.

Kora krompira kao stari kućni trik

Jedan od saveta koji se često prenosio s kolena na koleno jeste ubacivanje dobro osušenih kora krompira u vatru.

Ideja je da sagorevanje kora može uticati na naslage u dimnjaku i učiniti deo čađi lakšim za kasnije uklanjanje. Sličan savet postoji i kada je reč o dodavanju manje količine soli u vatru.

Ipak, ove metode treba posmatrati samo kao eventualnu pomoć kod lakših i rastresitih naslaga. One ne mogu pouzdano ukloniti debele, stvrdnute ili glazirane naslage koje se mogu formirati u dimnjaku.

Kreozot je veći problem od obične čađi

Sagorevanje drveta ne dovodi samo do stvaranja čađi. U dimnjaku se može stvarati i kreozot, zapaljiva materija koja može imati različitu strukturu – od lepljive i katranaste do tvrde i gotovo staklaste.

Što je sloj ovih naslaga deblji, veći je rizik od njihovog paljenja.

Zbog toga prljav dimnjak nije samo problem slabijeg „vučenja“. Naslage ili prepreke mogu otežati odvođenje dima i produkata sagorevanja, dok neispravan ili blokiran dimovodni sistem može doprineti vraćanju dima i ugljen-monoksida u prostoriju.

Na internetu kruži i trik sa plastičnom flašom

Pored kora krompira i soli, internetom se širi još jedan kućni metod – improvizovana četka napravljena od plastične flaše.

Princip je jednostavan: flaša se iseče tako da od plastike nastanu trake koje bi trebalo da dodiruju unutrašnje zidove dimnjaka, a zatim se pričvršćuje za odgovarajući nosač.

Takva improvizacija eventualno može da skine deo rastresite čađi, ali ne može pouzdano da ukloni tvrde i glazirane naslage kreozota.

Osim toga, nepravilno čišćenje može da ošteti dimovodni sistem, dok pokušaji čišćenja sa krova nose i rizik od pada.

Ovo nikako ne pokušavajte

Jedna od najopasnijih ideja jeste pravljenje izuzetno jake vatre kako bi se čađ i kreozot „spalili“.

To nije bezbedan način čišćenja dimnjaka. Upravo su zapaljive naslage jedan od razloga zbog kojih dimnjak treba redovno pregledati i čistiti.

Požar u dimnjaku može razviti veoma visoke temperature i oštetiti dimovodni sistem. Ako postoji sumnja da je do požara u dimnjaku došlo, sistem ne bi trebalo ponovo koristiti pre odgovarajućeg pregleda.

Kako znati da dimnjak treba očistiti?

Postoje znaci koje ne bi trebalo ignorisati. Među njima su:

  • slabije izvlačenje dima;

  • vraćanje dima u prostoriju;

  • izražen miris čađi;

  • lošije sagorevanje;

  • vidljive crne ili sjajne naslage;

  • neuobičajeno ponašanje peći ili kamina.

Prema smernicama američkog Instituta za bezbednost dimnjaka (CSIA), dimnjake, kamine i ventilacione sisteme trebalo bi pregledati najmanje jednom godišnje, dok učestalost čišćenja zavisi od stanja sistema i količine naslaga.

Zato stari saveti poput osušenih kora krompira ili soli ne treba da budu shvaćeni kao zamena za čišćenje. Ako dimnjak dugo nije pregledan, ako su naslage debele i tvrde ili se dim vraća u kuću, potrebno je temeljno čišćenje i pregled dimovodnog sistema.

Kada je bezbednost u pitanju, kućni trik može biti samo dodatna pomoć – ne i zamena za stručnu proveru.