Ova galapagoska kornjača dobila je čak 16 mladunaca, što predstavlja istorijski uspeh za zoološki vrt i važan korak u očuvanju jedne od najugroženijih vrsta na svetu.

Mami je tako postala simbol nade za budućnost galapagoskih kornjača, čiji je opstanak ugrožen, a njen neobičan životni put privukao je pažnju ljubitelja životinja širom sveta.

Prvo uspešno izleganje posle više od 150 godina

Mladunci su se izlegli prošle godine, a sada su napunili godinu dana. Njihov dolazak na svet predstavlja prvo uspešno izleganje galapagoskih kornjača ove vrste u više od 150 godina dugoj istoriji Zoološkog vrta u Filadelfiji.

Mami je u zoološki vrt stigla još 1932. godine, dok joj se mužjak Abrazo pridružio 2020. godine, nakon što je izabran za partnera u programu razmnožavanja.

Zaposleni u zoološkom vrtu godinama su pripremali uslove za njihovo razmnožavanje. Prilagođavali su stanište, uređivali prostore za polaganje jaja i proučavali metode koje su se pokazale uspešnim u drugim ustanovama.

Devet mužjaka i sedam ženki

Prva grupa jaja položena je u novembru 2024. godine, a iz nje se izleglo sedam mladunaca. Kasnije im se pridružilo još devet, pa je porodica porasla na ukupno 16 malih kornjača.

Grupu čini devet mužjaka i sedam ženki. Prema podacima zoološkog vrta, mladunci se normalno hrane, rastu i razvijaju.

Ipak, značaj ovog događaja nije samo u njihovom broju. Galapagoske kornjače sa zapadnog dela ostrva Santa Kruz kritično su ugrožene, pa svaki uspešan podmladak predstavlja važan doprinos očuvanju vrste.

kk

Zašto su Mami i njeni mladunci toliko važni?

Posebna vrednost ovog legla ogleda se u genetici. Mamina genetska linija ranije nije bila zastupljena u populaciji kojom upravlja Udruženje zooloških vrtova i akvarijuma (AZA), organizacija koja podržava programe očuvanja i kontrolisanog razmnožavanja ugroženih životinja.

Zahvaljujući novim mladuncima, populacija galapagoskih kornjača sa zapadnog dela ostrva Santa Kruz u Zoološkom vrtu u Filadelfiji sada broji 60 jedinki.

Priča o Mami pokazuje koliko strpljenje, stručan rad i dugoročni programi zaštite mogu da doprinesu očuvanju životinjskih vrsta. Iako je do prvog potomstva čekala gotovo čitav vek, ova kornjača danas ima važnu ulogu u budućnosti svoje vrste.