Ormar koji je gotovo 2.000 godina bio zapečaćen sadržao je predmete koji otkrivaju svakodnevne navike, porodične uspomene i moguće poslovne aktivnosti njegovih nekadašnjih vlasnika.

Među pronađenim predmetima nalaze se pribor za ulepšavanje, bočica za parfem, novčići, posuđe i amajlije koje su se davale deci.

Arheolozi su rekonstruisali delove nekadašnjeg drvenog ormara na osnovu tragova pronađenih u kući u ulici Via dell’Abbondanza, jednoj od najprometnijih ulica antičke Pompeje.

Grad, smešten u blizini Napulja, zatrpan je vulkanskim materijalom tokom erupcije Vezuva 79. godine nove ere. Pepeo i drugi vulkanski nanosi sačuvali su brojne građevine, predmete i natpise, omogućivši istraživačima da proučavaju život u Rimskom carstvu.„Ne možemo sa sigurnošću da utvrdimo ko je živeo u ovoj kući, ali ovi fragmenti približavaju nas njihovom svakodnevnom životu“, izjavio je direktor Arheološkog parka Pompeja Gabrijel Zuktrigel.

Pompeji

Među najzanimljivijim nalazima nalazi se ogrlica sastavljena od najmanje 24 sitna predmeta izrađena od kosti, staklene paste, keramike i gorskog kristala. Na njima su prikazani bogovi Bes i Merkur, kao i minijaturne ruke, stopala, šišarke i grozdovi.

Ovakve ogrlice, poznate pod nazivom crepundia, tradicionalno su poklanjane rimskoj deci. Služile su kao zaštitne amajlije, ali i kao zvečke čiji je zvuk pomagao odraslima da prate gde se deca nalaze.Ponekad su ih ljudi čuvali i u odraslom dobu, kao uspomenu na detinjstvo. Zbog toga ovaj nalaz predstavlja posebno ličnu vezu sa nepoznatim stanovnikom Pompeje.

U ormaru su pronađeni i pinceta, mala staklena bočica koja je služila za čuvanje parfema ili masti, kao i kadionica. Među ostalim predmetima bili su bronzano, stakleno i keramičko posuđe, kao i lonci za kuvanje. Arheolozi su pronašli i drvenu kutiju sa olovnim tegovima, što ukazuje na mogućnost da se neko od ukućana bavio trgovinom, piše Reuters.