Ispod Aja Sofije je otkriveno je devet tunela i šest podzemnih prostora.

Tokom radova na restauraciji ovog istorijskog spomenika pronađene su arkade, drevni sistemi za snabdevanje vodom i arhitektonski ostaci koji bi mogli da potiču iz perioda pre izgradnje današnjeg hrama u 6. veku.

 Do sada je očišćeno 420 metara podzemnih tunela. 

Otkriveni slojevi ispod građevine

Prema objavljenim podacima, iz dve oblasti spomeničkog kompleksa, Vezirskog vrta i Zapadnog vrta, uklonjeno je gotovo 3.000 tona nasutog materijala. Istraživanjima je identifikovano šest podzemnih prostora i devet tunela.

Radovi su deo opsežnog programa konzervacije i restauracije Aja Sofije.

Jedno od najznačajnijih otkrića nalazi se u podzemnoj grobnoj strukturi, poznatoj kao hipogej, odnosno podzemna grobnica, u području Vezirskog vrta.

Tokom čišćenja i iskopavanja otkriveni su arhitektonski slojevi na dubini većoj od nivoa poda koji je ranije bio poznat. Naučnici istražuju mogućnost da ovi ostaci pripadaju periodu koji prethodi izgradnji današnje Aja Sofije.

Radovi su izvedeni na dubini od 1,5 metara ispod nivoa poda prekrivenog muljem, pri čemu su otkriveni tragovi ranije faze gradnje.

Ovo otkriće ima poseban značaj, jer je današnja crkva Aja Sofije izgrađena za vreme cara Justinijana, između 532. i 537. godine, na mestu na kojem su se ranije nalazile starije hrišćanske crkve.Pretpostavlja se da su pronadjeni ostaci stariji od današnjeg hrama.

Aja Sofija

Podzemna mreža od devet tunela

U Zapadnom vrtu Aja Sofije identifikovano je šest različitih podzemnih prostora, povezanih sa devet tunela.

Verovatno su tri prostorije predstavljale podzemne delove nekadašnjeg atrijuma, odnosno dvorišta koje je bilo povezano sa kompleksom hrama.Istraživanja se nastavljaju i u drugim delovima kompleksa. Neki od otkrivenih prostora imaju oblik izduženih hodnika, širine od četiri do 4,8 metara.

Od ukupno devet tunela, sedam je već očišćeno od nasutog materijala, dok se u preostala dva nastavljaju mapiranje i dokumentovanje. Ukupna dužina očišćenih delova iznosi 420 metara.

Najduži tunel dug je 180 metara i posebno je zanimljiv arheolozima, jer naučnici razmatraju mogućnost da je povezan sa takozvanim Rimskim putem Konstantinopolja.

Ova galerija pruža se paralelno sa fasadom Aja Sofije, od prostora ispred Fatihove medrese do ulaza za posetioce, uz nagib od približno tri odsto.

Moguća povezanost sa istorijskom putnom mrežom vizantijske prestonice predstavlja još jedno područje istraživanja, ali njegova prvobitna namena još nije pouzdano utvrđena.

Skrivena mreža za snabdevanje vodom

Prema procenama naučnika, podzemni tuneli Aja Sofije bili su deo šireg sistema za upravljanje vodom u istorijskom Istanbulu.

Pojedini delovi verovatno su služili za distribuciju vode i odvođenje kišnice, što su bile veoma važne funkcije za zaštitu i svakodnevno korišćenje tako velikog građevinskog kompleksa.

Njihovo otkriće pruža priliku za detaljnije proučavanje tehničke infrastrukture koja se razvijala oko Aja Sofije tokom različitih istorijskih perioda.

Radovi se, međutim, ne odnose samo na čišćenje tunela. U okviru projekta sprovode se i restauracija kupola, stabilizacija zidova i ojačavanje oštećenih delova građevine.

U jednom od podzemnih prostora, dugom 56 metara, već su sanirana konstrukcijska oštećenja na deonici od 18 metara. U drugim tunelima postavljaju se elementi od nerđajućeg čelika kako bi se obezbedila njihova statička stabilnost.

Podzemne galerije mogle bi da budu otvorene za posetioce

U planu je da podzemni prostori budu otvoreni za posetioce, a stručnjaci razmatraju i mogućnost korišćenja podzemne mreže za unapređenje ventilacije spomenika.

 Buduća istraživanja trebalo bi da utvrde da li bi neke od istorijskih galerija mogle da doprinesu savremenom sistemu za dovod svežeg vazduha, bez narušavanja njihovog arhitektonskog izgleda.

Inače, Aja Sofija, koja gotovo petnaest vekova dominira istorijskim jezgrom Konstantinopolja, i dalje je predmet brojnih arheoloških i arhitektonskih istraživanja.

Nova istraživanja sada usmeravaju pažnju na manje poznate delove ovog spomenika, koji se nalaze ispod nivoa zemlje. Upravo tu, daleko od pogleda posetilaca, i dalje se kriju tragovi različitih faza gradnje i infrastrukture starog Konstantinopoljam, piše Prototema.